Jasnom vizijom do života u Švedskoj iz perspektive Antonele, inženjerke medicinsko-laboratorijske dijagnostike

sweden street2

Otvorenost za nove prilike vidljiva je na razne načine pa je ponekad motivirana boljom ponudom, zanimljivijom pozicijom ili željom za nečim novim. Ali ono što nas dijeli od ostvarenja vizije boljeg života, koju poput naše sugovornice inženjerke Antonele Slišković nastojimo ostvariti, je preuzimanje rizika za poduzimanje tog koraka. U ovom osvrtu saznajte kako je protekao put preseljenja u Švedsku i kako izgleda radni dan višeg laboranta medicinsko-laboratorijske dijagnostike.

Osvrt Antonele, inženjerke medicinsko-laboratorijske dijagnostike u Švedskoj

Želja za preseljenjem u Skandinaviju kod Antonele oduvijek je postojala, ali razne životne situacije navele su ju na odgodu te odluke. Želja nije jenjavala pa je potraga za boljim prilikama započela. Odabrana zemlja bila je Danska, a čak je ishodovana i licenca no plan preseljenja propao je zbog nemogućnosti pronalaska tečaja danskog jezika u Hrvatskoj. Kako to često biva u životu, kada se jedna vrata zatvore, nove prilike se otvaraju. Ta nova prilika bila je vijest o sajmu zdravstvenih karijera u Zagrebu gdje se prvi puta susrela sa Zrinkom, vlasnicom tvrtke Incor, kojoj je ispričala svoju želju za radom u Skandinaviji te poteškoćama na koje je naišla. A upravo taj susret ju je doveo do prvog natječaja za posao u Švedskoj. “Ciljano sam otišla za Zagreb kako bih upoznala Zrinku i predstavila joj se. Sjela sam ispred nje i počela pričati iako sam znala da Zrinka i njena tvrtka „Incor“ rade pretežno s liječnicima. Ona je sve to pažljivo i smireno slušala. Zrinka je napravila za mene ono što nitko nije: donijela mi je natječaj iz Švedske.”

Napraviti takav veliki korak u svojoj karijeri morao je biti odobren od najdražih joj osoba – supruga i djece, a od njih je dobila punu podršku za novi početak. “Obitelj mi je bila najveća podrška. Planirali smo to već neko vrijeme. Djeca su bila izuzetno sretna, suprug također.” – govori Antonela pa nastavlja: “Sam proces selidbe je tekao bez problema i zadovoljna je organizacijom, ali i moralnom podrškom tijekom puta. Sve je bilo poprilično dobro organizirano. Imate plaćenu avio-kartu, a sve vaše stvari dolaze kamionom točno u trenutku kada sletite na odredište. Nema čekanja. Bolnica plaća sve troškove vaše selidbe. A Zrinka….Zrinka je tu, da u svakom trenutku smiri vašu nervozu i uputi riječ podrške.”

Razliku u švedskoj kulturi vidjela je odmah po dolasku pa kaže “Premda sam tek doselila u Švedsku, mogu primijetiti kako Šveđani imaju sve posloženo. To mi odgovara. Iako sam stranac, ne osjećam se tako. Uvjeti rada su izvrsni.”. Potvrđuje i iskustva uz edukaciju svih ranijih kandidata, a to je ne samo da se potiču nego i da je potpuno očekivano od zdravstvenog djelatnika da se dalje educira i obrazuje. “U Hrvatskoj nije bilo u redu tražiti od svog šefa da vas pošalje na dodatno usavršavanje. Ovdje je to normalno i poželjno.”

lab diagnosticGlavne razlike u obavljanju dijagnostike

U Švedskoj se radi uz kontinuiranu dvostruku ili trostruku kontrolu što je glavna razlika u odnosu na hrvatski zdravstveni sustav. Osim edukacija, Antonela je okružena multinacionalnim timom koji se neprestano usavršava, surađuje i dijeli znanja tako da se mnogo informacija o novim metodama i tehnologijama može čuti u samom laboratoriju. “Stalno čitam, istražujem i obrazujem se o novim i poboljšanim načinima rada. Radim u multinacionalnom timu što je jako dobro. Od svakog možeš naučiti nešto novo. Posao se radi uz trostruku kontrolu, što je glavna razlika između posla u Hrvatskoj i Švedskoj. Ovdje nema: netko drugi će završiti ono što ja započnem. Sve se završava na vrijeme i mora biti provjereno. Ljudi su odgovorniji u onome što rade. Sve je bolje organizirano. Kolege su vam spremne pomoći i sve pokazati.”

Šveđani su za nju samo malo umjereniji u svojem načinu života što vidi kao prednost. Nema vikanja, nadglasavanja i prepirki nego se sve riješava mirnim tonom. “Trenutno ne vidim nedostatke, osim što su Šveđani malo rezervirani, malo hladniji. Možda i nisu hladniji, nego umjereniji. Imam više slobodnog vremena, nema osuđivanja, nema podmetanja, nema lažnih autoriteta, poštuju se etička načela. Nema povišenih tonova, vrijeđanja. Razgovaramo međusobno, uvažavamo i tuđe ideje. Puno se pažnje poklanja zaštiti na radnom mjestu. U Hrvatskoj to nije bilo tako.” A ni klima joj nije problematična niti toliko hladna koliko se brinula da će biti. “Kako živim i radim u središnjoj Švedskoj klima je malo hladnija, zima malo žešća. Ne slušajte priče kako je ovdje užasno hladno, kako ne vidite sunce, kako je uvijek mrak. To nije tako.

Stvari su puno svjetlije, a život ugodniji i bolji.”

sweden street

Radni dan višeg laboranta medicinsko-laboratorijske dijagnostike

“Počinjem raditi u 07:30 do 13 sati. Nakon toga su lekcije švedskog jezika. S lekcijama švedskoj jezika nastavljam u 14 sati do 16:30. Naime da bi mogli raditi u laboratoriju u švedskoj bolnici trebate imati C1 razinu švedskog jezika. C1 razina je potrebna kako bi mogli ishodovati licencu. Trenutno radim kao laboratorijski asistent. Kada dobijem licencu radit ću svoj posao u zvanju viši laborant. Naravno i radno vrijeme će tada biti drugačije.” – rad u Švedskoj i Hrvatskoj razlikuje se u brojnim aspektima, a svaki od njih za našu sugovornicu prednost ima u švedskom zdravstvenom sustavu.

Na odjelu na kojem Antonela surađuje s drugim kolegama, zadaci se odvijaju prema uigranom ritmu koji ne ostavlja nedovršene zadatke. “Radim na odjelu Transfuzijske medicine i kliničke kemije. Tu trenutno radim na uređajima na kakvima nisam imala prilike raditi u Hrvatskoj. Ujutro kada dođem na radno mjesto, dezinficiram sve podloge, pokrenem kompjutere, pripremim reagense za kalibraciju uređaja, provedem kontrole na uređajima. Nakon toga pregledam sve dnevne, tjedne i mjesečne protokole. Kontroliram mjerenja uzoraka krvi, urina i drugih tjelesnih tekućina. Nakon toga kontroliram jesu li sve pretrage odrađene kako treba. Ne ostavljate ništa neodrađeno. Uvijek vodim bilješke i koristim se nizom alata koji mi pomažu da ostanem u toku sa svime svaki dan.”

A uz to, podrška kolega je kontinuirana i s poštovanjem pa se sve nedoumice rješavaju razgovorom, pojašnjava Antonela. “Jednom u dva tjedna imamo sastanak. Sastanak je podijeljen u dva termina. To pokazuje koliko su dobro ljudi organizirani i koliko je važno da svi koji rade u laboratoriju mogu prisustvovati sastanku, a da rad u laboratoriju ne trpi.”

Od preseljenja u Švedsku, Antonela je razgovarala s mnogima koji su ju pitali za savjet ili informaciju, a savjet je istraživati, informirati se i krenuti. “Sam početak aplikacije za posao, čekanje rezultata, obavljanje razgovora…to je ono najteže. Ukoliko zadovoljite, idete u posjet bolnici da vidite je li vama to prihvatljivo. Poslije se donosi konačna odluka, i bolnice i vas. Na tom putu mi je puno pomogla Zrinka i njena tvrtka Incor sa svim savjetima i podrškom.” Za kraj podjelila je savjet koji vrijedi za sve koji razmišljaju o preseljenju u Skandinaviju: “Vama koji se odlučite na sve ovo, samo je volja potrebna. Ništa drugo. Trebaš znati što želiš i krenuti. Nećeš požaliti…to je sigurno.”

Više osvrta drugih kandidata pročitajte ovdje!

 

Bemaninng – posao ili lifestyle?

bemaninng

Zdravstveni ste djelatnik, bilo to doktor, medicinska sestra, inženjer radiologije ili ‘pak nešto drugo, s licencom u nekoj od skandinavskih zemalja te vam je cilj veća zarada, međutim ne znate kako? Upravo ste se našli na pravom mjestu, gdje možete saznati kako i što sve treba napraviti kako bi se to i ostvarilo.

Švedska, Norveška i Danska, već dobro poznate zemlje po svojoj razvijenosti i jedinstvenosti u odnosu na ostale europske države, opet se odvajaju po nečemu, nama potpuno nepoznatom. Vrlo popularan i poželjan dodatni posao, poznat po nazivu „Extra jobb/Bemanning“ je prilika koja se nudi svim zdravstvenim djelatnicima uz dva osnovna uvjeta:

  • poznavanje norveškog, danskog ili švedskog jezika na C1 razini
  • te posjedovanje licence za rad u nekoj od tri spomenute skandinavske zemlje.

Prednosti koje nudi „Extra jobb“ su brojne. Prva i ona koja se najviše ističe, je nesumnjivo dodatna zarada. Zdravstvenim djelatnicima plaćena je satnica, uz dobro poznatu činjenicu, da je ona uvijek puno viša u odnosu na regularnu satnicu, tj. plaću. Uz plaćenu satnicu, osiguran je transport i smještaj. Neizostavna su nova poznanstva kao i nadolazeća iskustva, uz turističke obilaske novih područja za zdravstvenog djelatnika zajedno s njegovom obitelji.

Uz vaše redovno zaposlenje, mogućnost dodatnog rada, apsolutno ovisi o vama. Opcije su razne, od otvaranja svog obrta te vremenske prilagodbe kada i koliko želite radite, do dodatnog rada kada imate slobodno na svom redovom poslu ili redovno uz svoj primarni posao. Primjerice, u pitanju može biti tjedan dana, dva tjedna, mjesec dana i slično, zatim pauza i tako u krug. Dakle, obujam posla isključivo ovisi o iznosu koji upravo vi želite ostvariti.

Nužno je naglasiti da je opcija extra jobb-a dostupna i zdravstvenim djelatnicima koji se ne nalaze u Skandinaviji, već u nekoj drugoj europskoj državi, ali ispunjavanju maloprije spomenute uvjete.

Dosadašnja iskustva su iznimno pozitivna te je većina medicinskih djelatnika koja se isprobala u extra jobb-u, prvo smanjila satnicu stalnog posla na 75%, zatim na 50%, a na kraju u potpunosti prešla na extra jobb odnosno bemaninng zbog veće isplativosti i prilagodbe samome sebi.

Naravno, dobrim poznavanjem i iskustvom s dodatnim poslom, takozvanim „Extra jobb-om/Bemaninng-om“ u Skandinaviji, možemo vam pomoći sa:

  • pronalaskom extra jobb-a u bilo koje tri države (Švedska, Norveška, Danska),
  • tečajem švedskog jezika u Zrinkinoj školi švedskog

Iskusiti i isprobati se u nečemu novome, u ovome slučaju sada već poznatom terminu „bemaninng“, može biti samo dobitak, a nikako gubitak. Ako ste zainteresirani i želite okušati  novi način rada,  u kojem vi povlačite konce po vašoj želji, slobodno se javite i prijavite!

 

Specijalističko usavršavanje u Švedskoj iz perspektive Iris, obiteljske liječnice

sweden lifestyle

Kako je protekao put od Zrinkine škole švedskog do specijalističkog usavršavanja u Švedskoj za Iris, obiteljsku liječnicu koja je sreću za sebe i svoju obitelj potražila u Skandinaviji.

Osvrt dr. Iris, obiteljske liječnice u Švedskoj

Naša sugovornica Iris Đipalo Juretić karijeru je započela kao liječnica na razminiranju, a nastavila ju je čvrsto graditi kroz razna iskustva liječnice u Hitnoj službi gdje je provela šest godina. Narednih 9 godina radila je kao koncesionar obiteljske medicine u vlastitoj ordinaciji kada je zaključila da je vrijeme za nove izazove – postati specijalist obiteljske medicine u Švedskoj. Uz podršku supruga i sina, započelo je istraživanje o Švedskoj i prikupljanje svih relevantnih informacija nužnih za novi početak.

Uz Zrinkinu školu švedskog do specijalizacije u Švedskoj

O Švedskoj je Iris čula mnogo pozitivnih iskustava koja su ju ponukala da potraži specijalizaciju u zemlji “boljih radnih uvjeta, mogućnosti adekvatnog napredovanja i vrednovanja znanja”. Kako bi lakše konkurirala na švedskom tržištu liječnika, odlučila je upisati Zrinkinu školu švedskog – online tečaj jezika koji je mogla polagati iz udobnosti svog doma. Polaganje tečaja švedskog jezika preduvjet je za početak rada u švedkskim bolnicama i bolje konkuriranje među kolegama. U Zrinkinoj školi švedskog svi materijali dostupni su online, a učenje novog jezika u potpunosti olakšano pa je vrijeme za učenje fleksibilno. 

Nakon završetka tečaja jezika, ishođena je licenca za rad i započela je pretraga otvorenih pozicija koje nude specijalizaciju obiteljskih liječnika. A zašto baš specijalizacija u Švedskoj, a ne Hrvatskoj? Jedna od glavnih prednosti švedskog švedskog specijalističkog sustava je ta što nema specijalističkog ispita, a to automatski znači manje stresa. “Kad odradiš sve obavezne tečajeve i kruženja u bolnici te rad u matičnom DZ, predaješ dokumentaciju rektoru koji ju provjerava i šalje u njihovu komoru. U sredini specijalističkog usavršavanju imate  zajednički sastanak sa mentorom, ravateljem DZ i rektorom o tvom napretku, tako da postoji mogućnost skraćivanja  vremena specijalizacije koja inače traje 5 godina.” – govori zadovoljno Iris. 

sweden lifestyle1

Tijekom specijalizacije potrebno je proći obavezne tečajeve za koje bolnica plaća putni trošak i hranu, a osim toga, moguće je prijaviti se i na druge tečajeve od vlastitog interesa. Kako to izgleda u praksi opisuje Iris: “Na obilasku po bolnici obavezno je proći internu medicinu 6 mjeseci, psihijatriju 12, pedijatriju 10 tjedana te 4 tjedna ginekologije. Jednom mjesečno imamo ST dan kada se okupe svi specijalizanti iz regije. Prijepodne imamo neko organiziran predavanje, a popodne rad u baznoj grupi gdje diskutiramo o poteškoćama s kojima se susrećemo i onda predstavnici grupa 2 puta godišnje  zajedno sa rektorima (voditeljima) usavršavanja pokušavaju riješiti probleme.” 

Kakvi su uvjeti rada u Švedskoj?

Početak rada u stranoj zemlji i u potpuno novom poslovnom okruženju za mnoge osobe je stresan pothvat. No Iris je odlučila preuzeti rizik i provjeriti sve pozitivne priče koje je čula, a razočaranja nema. “Uvjeti rada u Švedskoj i Hrvatskoj su nemjerljivi. Imaš vrijeme za administraciju, vrijeme za preglede, telefonske razgovore. Prema kompentecijama dobivaš broji dnevnih pregleda koji moraš obaviti, ali sve se da dogovoriti. Ako želiš raditi 80 posto, specijalizacija ti se produžava za godinu dana. Ovdje mnogi koriste manje radno vrijeme jer žele više vremena za sebe. Meni je cilj što prije završiti specijalizaciju tako da radim puno radno vrijeme.” – zadovoljna je Iris svojim odabirom specijalističkog usavršavanja. 

I broj pacijenata se povećava sa godinom specijalizacije, no ta brojka je i dalje mnogo manja nego ona u Hrvatskoj. “Na prvoj godini specijalizacije je 35 (pacijenata), drugoj 42, trećoj 46, četvrtoj  44 jer si većinu na kruženju po bolnici, na petoj 47. U privatnom domu zdravlja su bolje plaće, ali i više radiš. Međutim to nije nešto više za nas koje dolaze iz Hrvatske kad imaš preko 100 kontakata dnevno.” – pojašnjava nam Iris koja je mnogo zadovoljnija uvjetima rada u Švedskoj nego u Hrvatskoj.

sweden lifestyle2

“Neki kažu da su Šveđani hladni i nepristupačni. Ja nisam stekla taj dojam.” – iskrena je Iris oko svojih novih kolega. “Radne kolege, pogotovo niži medicinski i adminitrativni kadar, me izvrsno prihvatio, pomogao u uključenju u kolektiv. Svakodnevno druženje na poznatoj fiki, ručku ili jednom mjesečno na druženju poslije posla ne ostavlja dojam hladnih ljudi već obrnuto. Svako okupljanje koje imamo, ja dobijem poseban podsjetnik da ne smijem ne doći jer to nebi bilo to.” – smije se Iris, a o pacijentima samo najbolje: “Pacijenti, kao i svugdje, i ovdje su različiti. Ja osobno imam jako pozitivno iskustvo. Na veliko iznenađenje ostalih kolega nekoliko puta sam dobila cvijeće, čokoladu, domaće pečene kolače jer to kažu nije uobičajno za Šveđane. Ali ja to gledam ovako – koliko daješ toliko dobiješ.”

Upornost i strpljenje su pravi način

Preko Zrinkine škole švedskog pa sve do specijalizacije u Švedskoj čini se kao dug put, ali onaj koji se isplati. “Specijalizirati u Švedskoj ti daje priliku da kvalitetno se obrazuješ i da imaš kvalitetan privatan život. Možda se u početku čini teško zbog novog jezika, druge kulture življenja, ali švedska opuštenost, priroda, radno okruženje brzo dolazi do izražaja.” – govori Iris iz svoje perspektive. A za kraj ima podijeliti i jedan savjet koji može pomoći novim kolegama koji se odluče na ovu promjenu u životu. “Upornost i strpljenje. Kad jednom uđeš u sustav, možeš mijenati radno okruženje pregovarati o plaći, raditi extra i kvalitetno živjeti.”

Više osvrta i iskustava naših kandidata možete pogledati ovdje!