U današnjem osvrtu donosimo osvrt dvoje kandidata koji su prošli proces traženja novog posla, selidbe i početka rada u dalekoj Švedskoj. Kakav je život medicinskih sestara/tehničara u Švedskoj i koliko je radna okolina drugačija saznajte u osvrtu.
Sonja Škrinjarić, medicinska sestra
Za našu sugovornicu Sonju odlazak u Švedsku zajedsno s obitelji bio je motiviran uređenim skandinavskim načinom života, školskim i zdravstevenim sustavom te stabilnim i dobrim standardom življenja. “Osobno me zbog mojeg zanimanja privuklo kontinuirano školovanje i napredovanje kroz rad. Moju obitelj i mene je isto tako privukla Švedska kao država za život zbog multikulturalnosti. Zaista je posebno sretati, upoznavati i raditi s osobama iz svakog kutka svijeta.” Nije izostala ni podrška prijatelja i obitelji, pogotovo danas, kada se udaljenosti lakše prelaze.
Sonja je proces selidbe završila u svibnju 2018. godine sa suprugom i djecom. Prije preseljenja intenzivno su učili Švedski, položili sve ispite i pripremali dokumentaciju. Švedski su naučili uz pomoć Zrinke Stanić iz Osijeka (INCOR), a u početku i preko platforme Rosetta Stone. Tijekom perioda učenja jezika, stigao je i poziv za prvi intervju za posao na kojem je upoznala buduće šefove i radne kolege, bolnicu te grad u kojem trenutno živi s obitelji. Već tjedan nakon preseljenja djeca su krenula u redovnu školu, a suprug je tražio posao.
Uvjeti rada u Švedskoj i Hrvatskoj razlikuju se u brojnim segmentima, a on u Švedskoj Sonja opisuje kao povoljne i prilagođene zaposlenima. “Poštivaju se prava radnika, a sva pitanja za promjene vezane uz radno vrijeme, plaće ili poteskoće na poslu se konzultiraju sa HR (Human Resources) u svrhu da se zaštiti zaposlenik.” Dodatno, pojašnjava nam, postoje različite mogućnosti za zaposlenje. “Dobra strana za osobe koje žele raditi nekoliko različitih poslova ili se ne žele vezati stalnim zaposlenjem je da postoje četiri različite vrste zaposlenja, a to su rad na određeno i neodređeno radno vrijeme, zamjena (“vikarie”) za stalno zaposlene radnike koji su trenutno odsutni radi privremenog prekida posla (“tjänstledighet”) i bolovanja, te četvrta vrsta je zaposlenje na sate (“timvikarie”).”
Ako pak želite više zaraditi, imate mogućnost i pronalaska dodatnog posla. “Jedna od mogućnosti za dodatni posao je da u nekim zanimanjima postoje posebne firme koje imaju prijavljene radnike sa različitim kompetencijama i po potrebi, naprimjer škole, vrtići, predškolske, bolnice, domovi za starije osobe, ili kućne njege rezerviraju zaposlene za sve smjene koje nedostaju u određenom danu. Isto tako postoji mogućnost ljetnog rada u većini ustanova, firmi i tvornica. To je posebno pogodno za djecu od 15 godina nadalje, odrasle osobe te osobe u starijoj dobi koji su u mirovini.”
Glavne razlike u radu medicinske sestre/tehničara
Najviše razlika naša sugovornica vidi u stupnju povjerenja i odgovornosti koju u Švedskoj ima, a uz to pomoćne sestre dodatno olakšavaju posao. “Razlike koje sam ja osobno uvidjela u radu medicinske sestre/tehničara u Švedskoj naspram Hrvatske je da puno medicinskih postupaka i pretraga koje obavljaju medicinske sestre/tehničari je opunomoćeno od strane liječnika. Kroz iskustvo rada se dobivaju veće odgovornosti i samostalnost u radu s nekim postupcima koji, na primjer u Hrvatskoj, još uvijek obavljaju liječnici. Rad medicinske sestre/tehničara u Švedskoj je olakšan zbog pomoćnih medicinskih sestara (“undersköterskor”) na svakom odjelu, u svakoj ambulanti i u svakom medicinskom timu, te u domovima za starije osobe, domovima za osobe sa posebnim potrebama i kućnim njegama. Pomoćne medicinske sestre su licencirane za svoj rad i mogućnosti za daljnje specijalizacije su jako velike, to znači da su desna ruka medicinskoj sestri/tehničarima, i naravno cijelom timu.”
Sami uvjeti rada su bolji u Švedskoj jer je veći broj djelatnika zaposlen po broju pacijenata pa medicinska sestra ili tehničar imaju više vremena posvetiti se svakom pojedinom pacijentu. “Jedna od novih mogućnosti zadnjih godina u Švedskoj za medicinske sestre/tehničare je mogućnost zaposlenja u firmama koje su specijalizirane za zaposljavanje medicinskih sestara/tehničara u cijeloj Švedskoj u bolnicama i domovima zdravlja. Zaposlenik može birati sam želi li biti zaposlen u firmi ili otvoriti svoj obrt. Specijalizirane firme traže radno mjesto po uvjetima zaposlenika i ugovaraju poslove na određeno radno vrijeme u cijeloj Švedskoj. Na taj način medicinske sestre i tehničari mogu sami određivati koliko žele raditi u godini, koliko žele imati godišnjeg odmora te gdje žele raditi u Švedskoj.” Nedostatke u radu medicinskih sestara/tehničara koje bi mogla usporediti sa radom u Hrvatskoj Sonja ne pronalazi.
A kako izgleda radni dan?
Sonja je zaposlena u županijskoj bolnici Nyköpings Lasarett u Nyköpingu. Njezino prvo radno mjestu u bolnici bilo je na Akutnom odjelu za moždani udar gdje je provela dvije godine, a nakon toga započela rad u Neurološkoj ambulanti koja pripada Internoj klinici. Ondje je već dvije godine. “Interna klinika u bolnici u kojoj radim se dijeli na dva Interna odjela, jedan Interni poluintenzivni odjel, Odjel za dijalizu i Ambulanta za bubrezne bolesti, Interni odjel za dnevnu terapiju te sedam internih ambulanti (Dijabetes, KOL i Astma, Srce i krvožilni sustav, Endokrinologija, Neuro, Crijevne bolesti, Hematologija) koje se samostalno vode od medicinskih sestara/tehničara, te Ambulanta za pomoćne medicinske sestre/tehničare koji asistiraju liječnicima pri posjetima i pretragama (Lumbalna punkcija, Uzimanje uzorka koštane srži, EKG, Vadenje krvi, itd.). Ja radim u Neurološkoj ambulanti (ćetiri dana u tjednu) koju vode tri medicinske sestre, ja i moje dvije kolegice, te na Odjelu za dnevnu terapiju (jedan dan u tjednu).”
Opis Sonjinog posla obuhvaća brigu za sve neurološke bolesti osim moždanog udara, a njezini pacijenti najčešće imaju dijagnoze epilepsije, Parkinsonove bolesti i multiple skleroze. Dani nikad nisu isti, ali ih sve povezuje zajedničko savjetovanje preko telefona gdje pacijenti pri pozivu dobiju točno vrijeme u kojem će ih liječnik kontaktirati. “Prvih sat vremena razgovaramo sa pacijentima Opće interne medicine, a sljedeća dva sata razgovaramo sa pacijentima s neurološkim dijagnozama. Svrha savjetovanja je pomoći pacijentima u novonastalim zdravstvenim situacijama, pogoršanjima, nuspojavama i praktičnim potvrdama vezanim za određenu dijagnozu. Mi saslušamo pacijente, rješavamo problem, ali ako je nešto kompliciranije i zahtijeva liječnićko mišljenje, tada konzultiramo naše liječnike i odgovore preko telefona poslije prenesemo natrag pacijentu. Ostatak dana se riješavaju zadatci i pitanja vezana za pacijente koje dolaze u komunikacijske digitalne platforme u kojima mi medicinske sestre/tehničari radimo.”
PRATOR je digitalna platforma koja povezuje sve medicinske ustanove u Švedskoj, a 1177 je digitalna platforma u kojima rade medicinske sestre/tehničari, liječnici i medicinski tajnici u direknoj komunikaciji sa pacijentima. Zadatci dolaze u obliku poruka koje se dalje riješavaju. Te platforme se više puta dnevno provjeravaju. Poslijepodne je rezervirano za pacijente koji imaju dogovoren posjet sa medicinskom sestrom. “Za vrijeme posjeta pacijenata ja razgovaram o pacijentovom trenutnom zdravstvenom stanju, eventualnim simptomima, nuspojavama, životnoj kvaliteti, i o svemu o čemu pacijent želi razgovarati. Za vrijeme posjeta se rade razni testovi i procijene pacijentovog trenutnog stanja. Ja mogu sama odrediti koliko mi je vremena potrebno za posjet pojedinog pacijenta, ali uglavnom su posjete od 45 do 60 minuta. Poslije posjete pacijenata je važno sve dokumentirati, sve aktualne promjene ili probleme je važno obavijestiti liječnika koji je odgovoran za tog pojedinog pacijenta. Još jedna digitalna platforma u kojoj radimo se zove Svenska Neuroregister. To je državna platforma u kojoj se bilježe posjeti pacijenta, zdravstveno stanje, terapija i testovi.”
A odnosi na poslu su za Sonju na visoko profesionalnoj razini. “Mi međusobno svakodnevno surađujemo, jedni drugima smo desna ruka i većina odluka vezane za pacijente i razvoj tima donose se zajednički. Bitno je poštivanje svake pojedine medicinske struke i dobra suradnja. Na taj način vodimo Neurološki tim naprijed. U svakodnevnom radu u našim ambulantama se poštivaju pauze i vrijeme ručka. To je isto odlično vrijeme za druženje s kolegama iz drugih timova.”
Šveđane Sonja opisuje kao otvorene i susretljive ljude te dobre i poštene kolege koji poštuju svoju i tuđu privatnost. “Iz perspektive mog posla dobrom osjećaju posebno pridonosi to što se svi smatraju jednakima, odnose se s poštovanjem jedni prema drugima, neovisno o tome je li netko šef, medicinska sestra, pomoćna medicinska sestra, liječnik ili ostalo osoblje koje sudjeluje u obavljanu bolničkih dužnosti. Švedani se međusobno oslovljavaju s “ti”, a iznimka su stariji ljudi i pacijenti kojima se, ako nam je tako ugodnije, obraćamo s “vi”. U Švedskoj postoji visoka razina svjesnosti o zdravom načinu života, zdravoj prehrani, smanjenju pušenja i drugih poroka. Sport je na prvom mjestu za sve generacije i prilagođen je svim životnim dobima. Veliki udio stanovništva voli provoditi vrijeme u prirodi.”
Ima Sonja i savjet za sve one koji razmišljaju o preseljenju. “Moj savjet za sve koji razmišljaju o selidbi u Švedsku je da što prije počnu učiti švedski jezik jer je tada integracija u društvo puno lakša, te je puno lakše započeti novi posao. Vrlo je bitno učiti jezik sa učiteljima švedskog jezika, odrađivati sve zadaće koje se traže, čitati knjige i digitalne novine. Moja obitelj i ja smo naučili jako puno novih riječi i poboljšali znanje jezika gledajući švedske serije i filmove sa švedskim podnaslovom, ali ako smo gledali naprimjer film na drugim jezicima, uvijek nam je podnaslov bio na švedskom.
Odluka o preseljenju u drugu državu je hrabra odluka, međutim takve odluke donose drugu kvalitetu života, velike mogućnosti napredovanja u struci, daljnje školovanje i kontinuirano usavršavanje.”
Mateo Vlahović – medicinski tehničar
Mateo Vlahović, naš sljedeći sugovornik bio je motiviran je za odlazak u Švedsku zbog kvalitete života i rada. “Nakon 3 i pol godine života i rada u Irskoj, gdje sam radio na njihovom najzaposlenijom odjelu hitne u cijeloj zemlji, odlučio sam se nakon dugog istraživanja na odlazak u Švedsku zbog bolje kvalitete samog života i puno boljih radnih uvjeta. Uvjeti za rad i napredak u Švedskoj su odlični. Već nakon dvije godine rada u Švedskoj dobio sam mogućnost za studiranje kako bih postao specijalist medicinski tehničar što je u potpunosti plaćeno od same bolnice.
Da studiranje ne bi bilo prestresno, bolnica vam daje 100% vaše plaće iako vi te dvije godine studiranja, radite samo na pola radnog vremena.”
Mateo nije u mogućnosti uspoređivati uvjete u Hrvatskoj i Švedskoj jer u hrvatskim bolnicama nije radio. “Trenutno radim noćne smjene kao medicinski tehničar/voditelj smjene na intenzivnom psihijatrijskom odjelu te na odjelu hitne psihijatrije.
Iako sam jedini medicinski tehničar u smjeni na ta 2 odjela, moram reći da mi posao u većini slučajeva stvarno nije stresan. Njegovatelji sa kojima radim su odlično obrazovani, te u većini slučajeva ako pacijent ne treba terapiju, moju pomoć njegovatelji skoro pa ni ne trebaju.”
O Šveđanima misli da su dosta zatvoreni u samom početku, ali kada ih malo bolje upoznate postaju odlični prijatelji. Zadovoljan je i procesom selidbe, a prijatelji i obitelj kada ga posjete i sami požele preseliti. “Proces selidbe je protekao odlično. Agencija mi je pronašla stan i platila samu selidbu, tako da nekog velikog stresa iz današnje perspektive stvarno nije bilo.”
Ovaj kratki, ali informativni intervju Mateo je završio jednostavnim zaključkom koji dijele naši brojni kandidati: “Zbog puno boljih radnih uvjeta, mislim da se itekako isplati doći ovdje.”
Više osvrta i iskustava naših kandidata možete pogledati ovdje!
