Osvrt Domagoja Đakovića – specijalističko usavršavanje u Austriji

Domagoj se u proljeće 2023. otisnuo na put. Pronašao je specijalističko usavršavanje u Austriji koje je odgovaralo njegovim potrebama te, uz našu pomoć, preselio i započeo nov život u ovoj drugoj po redu najpoželjnijoj državi za život. Sada nam je prepričao svoje iskustvo, koje donosimo u nastavku. 

Beč, Austrija iz daljine
Austrija se ponosi izrazitom kvalitetom života te gotovo u potpunosti javnim (i funkcionalnim) zdravstvenim sustavom.

Domagoj, možeš li s nama prije svega podijeliti zašto si uopće otišao na specijalističko usavršavanje u Austriju? Postoji li razlog zašto ga jednostavno nisi obavio u Hrvatskoj? “Na odlazak me prvenstveno motivirao bolji zdravstveni sistem u inozemstvu i činjenica da ne ovisim o tzv. “robovlasničkim” specijalizantskim ugovorima koji su i dalje prisutni u Hrvatskoj,” priča Domagoj.

Ono što ga sada drži je, kako kaže, dobra plaća i to što se svaki sat prekovremenog zapisuje. “Ne može se dogoditi da vas se za prekovremene sate ne plati.”

No, je li Domagoj zaista zadovoljan radom i životom u Austriji? Prije nego otkrijemo odgovore na ta i druga pitanja, pogledajmo kako izgleda njegov prosječan radni dan.

Prosječan radni dan na austrijskom odjelu interne medicine

Domagojev prosječan radni dan započinje u 7:30h, a završava oko 13:45h, što će reći da na poslu provede oko šest sati dnevno. Tijekom dana, ima i dvije pauze: jednu za ručak, jednu za kavu. Dan mu je dosta dinamičan te se u njemu izmjenjuju blokovi za sastanke i rad s pacijentima.

Pregled Domagojevog prosječnog radnog dana:

  • 7:30h – jutarnji sastanak na kojemu se raspravlja o i prezentiraju novi pacijenti od prethodnog dana te postojeći pacijenti na odjelu
  • 8:00h – kava i raspodjela poslova
  • 8:15h-13:30h – rad u ambulanti – primanje planiranih pacijenata, obrada hitnih pacijenata, anamneza, status, terapija, dijagnostika
  • 12:00-12:30 – pauza za ručak
  • 13:30h – prenošenje pacijenata pregledanih u ambulanti kolegama koji taj dan ostaju na dežurstvu
  • 13:45h – odlazak kući

“Trenutno obavljam obvezni staž prije početka specijalizacije, tzv. Basisausbildung, koji traje devet mjeseci,” ističe Domagoj, pa njegov prosječan radni dan možda ne izgleda identično kao onaj starijih kolega.

“Mjesečno imam i pet do šest dežurstava od 24 sata kao “niža služba”, a nakon dežurstva sam slobodan.” Dakle, kao i u Hrvatskoj, ima dana kad Domagoj mora odraditi cjelodnevne smjene, no za njih je uvijek adekvatno kompenziran. “Ako dežurstvo pada na vikend, dobije se i jedan dodatan slobodan dan u sljedećem tjednu,” kaže Domagoj.

Zašto baš Austrija?

Domagoj je još od ranijih godina fakulteta želio okušati sreću u inozemstvu, a odluka je na kraju prevagnula na njemačko govorno područje. Naime, Domagoj je već u gimnaziji pohađao njemački kao drugi strani jezik, pa mu nastavljanje učenja istog nije predstavljalo prevelik problem.

No, odlučujuć faktor za preseljenje baš u Austriju je na kraju bila blizina Hrvatske. “Zahvaljujući geografskoj blizini, često mogu posjećivati obitelj u Hrvatskoj,” kaže Domagoj. Možda je to dio razloga zašto su ga i obitelj i prijatelji otpočetka tako srdačno podržali u njegovoj odluci.

Austrija vs. Hrvatska

Medicinsko osoblje
U Austriji je kolektivan duh još uvijek živ i zdrav.

Kao i mnogi njegovi kolege, Domagoj tvrdi da su uvjeti rada u Austriji daleko bolji nego u Hrvatskoj. Na primjer, za isti fond sati u Austriji dobije daleko veću plaću nego u Hrvatskoj, a usto dobiva i dodatnu 13. i 14. plaću svake godine. “Osiguran mi je i smještaj u blizini bolnice koji sam sam izabrao te besplatni ručak u bolnici za vrijeme trajanja staža.”

Domagoj, međutim, ističe da razlika ne leži samo u drukčijim uvjetima rada, već i u pristupu liječnika pacijentima. Kaže da su liječnici u Austriji vrlo precizni i temeljiti te da je “spektar pretraga koji se koristi za određenog pacijenta često širi i opsežniji nego u Hrvatskoj.” S druge strane, propisivanje antibiotika, na primjer, događa se znatno rjeđe i samo na specifičnu indikaciju.

Usto, smatra da stariji i iskusniji kolege u Austriji pružaju veću podršku u radu mladim doktorima i specijalizantima na početku rada.

“U ovih prvih 6 mjeseci rada u Austriji imao sam samo izuzetno dobra iskustva s Austrijancima. Kolege u bolnici su uvijek spremni pomoći, ljubazni su, vrijedni i pričljivi. U razgovoru s kolegama se osjećate ugodno i cijenjeno.”

Općenito, međuljudski odnosi u bolnici su kvalitetniji, posao je bolje organiziran te se osjeti daleko manji utjecaj politike u radu. Domagoj je zadovoljan i izostankom zahtjevnih ugovora o specijalizaciji, kakvi su tipični za hrvatski zdravstveni sustav, te boljom ravnotežom privatnog i profesionalnog života.

Savjet za kolege

Domagoj, hvala ti što si s nama podijelio svoje iskustvo i pomogao svojim kolegama da donesu pravu odluke za sebe! Imaš li još kakav savjet za njih? “Moj savjet mladima koji žele raditi u inozemstvu je, prvenstveno, da se fokusiraju na učenje jezika,” kaže Domagoj. To može podrazumijevati redovito učenje stranog jezika za vrijeme studija, upisivanje tečaja jezika ili, pak, ljetnu praksu u nekoj bolnici u inozemstvu.

“Vješto i sigurno baratanje jezikom je daleko važnije od toga jeste li iz nekog predmeta dobili četvorku ili peticu,” ističe Domagoj. Njegovo iskustvo kaže da će rijetko koji poslodavac gledati ocjene sa fakulteta, već se fokusirati na jezične vještine i stav osobe.

“Plusevi su također prijašnja radna iskustva, prakse, a još je veći plus ako je nešto od toga u zemlji u kojoj se prijavljujete za posao,” zaključuje Domagoj.

Domagoj  je jedan od mnogih zdravstvenih djelatnika kojima smo pomogli ostvariti njihove planove o radu i životu u inozemstvu. Pročitajte još osvrta naših kandidata ovdje!

Pismo iz Värmlanda, Švedska – osvrt inženjera radiologije

Jeste li čuli za Värmland? Ta zapadna regija Švedske poznata je po posebnoj vrsti ovce i izuzetnoj prirodi, a ima i visok standard čak i naspram drugih regija u državi. Otamo nam stiže osvrt Spomenka Lončara, inženjera radiologije. 

Arvika u Švedskoj
Arvika u Švedskoj

“Razlog zašto smo otišli iz Hrvatske je već dobro znan i neću ga ponavljati. Jednostavno, živjeti u nadi da će biti bolje više nije imalo smisla,” kaže Spomenko. On i supruga preselili su prvo u Veliku Britaniju, tamo živjeli četiri godine, i na kraju završili u Skandinaviji.

Od Incora smo dobili upit vezan uz posao u Švedskoj i to nas je zaintrigiralo. Tu je počela naša pustolovina.” Danas je Spomenko zaposlen kao prvostupnik radiološke tehnologije, odnosno inženjer medicinske radiologije, a supruga kao medicinska sestra u Arviki – malom mjestu oko 100 km zapadno od Karlstada, glavnog grada pokrajine Värmland.

Evo kako izgleda jedan prosječan radni dan u tamošnjim bolnicama.

Radni dan u Švedskoj

“Moj radni dan počinje u 7:15 s kratkim sastankom, nakon čega idem do svoga radnog mjesta za taj dan – CT, MRI ili nešto treće. Lista pacijenata s terminima mi se nalazi na računalu,” priča Spomenko.

U 9 sati je prva fika ili doručak, a traje otprilike 20 minuta. “Vraćam se na svoje radno mjesto i bavim se pacijentima do 11:30, kad počinje pauza za ručak. Ona završava u 12:30, a otad do 14:30 se bavim pacijentima. Tad ponovno imamo pauzu za kavu i kratki rezime dana s kolegama. Radni dan završava u 16:30.”

Pregled Spomenkova prosječnog radnog dana:

  • 7:15: Kratki sastanak
  • ~7:30: Rad s pacijentima
  • 9:00: Prva fika/doručak
  • ~9:20: Rad s pacijentima
  • 11:30: Pauza za ručak
  • 12:30: Rad s pacijentima
  • 14:30: Pauza za kavu i rezime dana
  • 16:30 Kraj radnog dana

“Ono što mi je fascinantno i na što se još uvijek ne mogu priviknuti je tako zvana fika pause, odnosno vrijeme za kavu,” kaže Spomenko. Fika pause nastala je iz ljubavi Šveđana prema kofeinskom napitku. “Ne trebaju vas čuditi 2-3 pauze za kavu tijekom smjene.”

Što se tiče rada s pacijentima, Spomenko u njemu uživa, između ostalog, zbog poštovanja prema zdravstvenim radnicima. “Još nisam naišao na pacijenta koji je prigovorio zbog 10 ili 15 minuta čekanja.”

Prije nego prijeđemo na druge detalje o životu u Švedskoj, vratimo se na sam proces preseljenja. Ovako je on izgledao za Spomenka i suprugu.

Preseljenje u Švedsku

“Selidba je bila bezbolna,” kaže Spomenko. “Stan nas je čekao već unajmljen jer cijeli projekt preseljenja, nalaska stana, škole i svega ostalog vodi Incor.” Spomenko i supruga trebali su se samo posvetiti učenju švedskog jezika, a u tome im je pomogao intenzivan kurs od devet mjeseci. “Kurs uz stipendiju bolnice daje dovoljno prostora za fokusiranje samo na jezik.”

Kad su s time završili, preostalo im je samo uživati u životu u Švedskoj. On je, kaže Spomenko, poprilično drukčiji od onoga na što smo navikli “kod nas”.

Usporedba Švedske i Hrvatske

Švedska i Hrvatska se prvenstveno razlikuju po radnim uvjetima. “Uvjeti rada u Švedskoj i Hrvatskoj su neusporedivi,” kaže Spomenko, baš poput mnogih njegovih kolega koji su iz Hrvatske preselili u Švedsku.

“Počevši od organizacije rada, standardizacije procesa rada i opremljenosti… jednostavno je nemjerljivo.”

Poslodavcu su radnici na prvom mjestu i jako im je važno da uz privatni život imaju i osjećaj vrijednosti na poslu. Stoga se, na primjer, broj slobodnih dana uvijek usklađuje s odrađenim smjenama, i to u vrlo kratkom roku. “Ako slučajno radite više ovaj tjedan, budite sigurni da ćete idućeg imati više slobodnih dana. Ako pak radite prekovremeno, možete birati između plaćenih sati i slobodnih dana. ” 

Kako radnika, poslodavci tako poštuju i Zakon o radu, kojeg se pridržavaju do najsitnijeg detalja. “Sve je ispoštovano,” kaže Spomenko, “godišnji odmor, slobodni dani, prekovremeni sati ako ih uopće ima… sve.” 

Znanstvenica u laboratoriju
Zadovoljstvo djelatnika je visok prioritet u švedskom sustavu.

Osim toga, Spomenko smatra da se Šveđani od nas razlikuju i po pristupu problemima. “Daleko od toga da na poslu nećete naići na problem s kolegom ili nečim trećim, ali taj problem se rješava tako da budete barem djelomično zadovoljni.” 

Ono što jest negativno u švedskom zdravstvenom sustavu jest kronični manjak osoblja. Ipak, ističe Spomenko, dobra strana toga jest da prekovremenih sati ima u izobilju, ako ih naravno želite.

No, moram reći da su hrvatski zdravstveni radnici ipak educiraniji od švedskih kolega. Razlog tome je usko i specijalizirano školovanje za zanimanje kojim se bavite za razliku od Hrvatske gdje se uči opširnije.”

Budući da je Spomenko prije Švedske živio u Velikoj Britaniji, može usporediti i ta dva sustava. “Velika Britanija zahtjeva kvantitetu. Brz i velik protok pacijenata, tako da se nakon smjene osjećate kao da vas je udario kamion. Iskreno, niste adekvatno plaćeni za količinu posla koji obavljate,” kaže Spomenko.

Ipak, niti u Velikoj Britaniji nije tako loše kao u Hrvatskoj. “Hrvatska s druge strane uz još veću potplaćenost zahtjeva još više sati rada.” 

Dvije, tri o Šveđanima

 

Švedsko ribarsko selo
Švedska stavlja velik naglasak na jednakost i ravnopravnost.

Spomenko smatra i da u Hrvatskoj postoji dosta zabluda o tome kakvi su Šveđani kao narod. “Kod nas je uvriježeno mišljenje da su Šveđani hladni i nepristupačni,” kaže Spomenko, “no, naprotiv, Šveđani jako vole pomagati.”

Ako ih zamolite za pomoć u nečemu, imat ćete dojam da su vam zahvalni sto ih pitate. Osim toga, jako su liberalni i imaju izrazit nacionalni ponos. “Za sada je moj dojam da ne podnose nepravdu u bilo kojem obliku i bilo kojem segmentu društva.”

Savjet za kolege

Što biste savjetovali svojim kolegama koji možda razmišljaju o novom početku u Švedskoj? Spomenko kaže da tu treba biti oprezan, pa ne želi davati prevelike savjete. “To je velika životna odluka. Preseliti u drugu državu i ostaviti rodnu zemlju nije lako,” priznaje Spomenko. “Mi smo se dva puta selili i ne namjeravamo to ponavljati.” 

Ipak, ono što može reći jest da je Švedska svakako dobar izbor za preseljenje. “Švedska nije zemlja u kojoj teče med i mlijeko, ima i ona svojih problema. No, ipak brine o ljudima koji ovdje žive i rade, cijeni ih, ulaže u njih. Stoga, ako već razmišljate o preseljenju, moja preporuka svakako ide Švedskoj,” zaključuje Spomenko.

Spomenko je jedan od mnogih zdravstvenih djelatnika kojima smo pomogli ostvariti njihove planove o radu i životu u inozemstvu. Pronađite više osvrta naših kandidata ovdje!