Osvrt obitelji Ostojić: abdominalna kirurgija i anesteziologija u Švedskoj

Vladimir Ostojić je abdominalni kirurg. Zajedno sa svojom suprugom, anesteziologinjom Rijaldom, i ostatkom uže obitelji preselio je iz Hrvatske u Uppsalu – grad u Švedskoj s oko 140,000 stanovnika koji je inače poznat i kao švedski Cambridge. Zanimalo nas je njegovo iskustvo i zadovoljstvo radom i životom ovdje, a njegove odgovore donosimo u nastavku.

Katedrala u Uppsali, Švedska
Uppsala je sveučilišni grad poznat po, između ostalog, predivnoj gotičkoj katedrali iz 13. stoljeća. Ima i mnogo muzeja, barova i restorana. Photo by Shubhesh Aggarwal on Unsplash

Kako je obitelj donijela odluku o selidbi?

“Supruga i ja smo u Hrvatskoj za vrijeme COVIDa-19 zajedno imali skoro 15 dežurstava,” priča Vladimir. S obzirom da ujedno imaju i troje djece te nikog na raspolaganju za pomoć, obiteljski im se život činio sve težim i kompliciranijim.

“Drugi faktor je svakako bila i rastuća inflacija te sve skuplji život.” Zbog toga su Vladimir i Rijalda, uz gomilu dežurstava, počeli raditi i u privatnim poliklinikama. Tad su uvidjeli da rade sve više, a imaju sve manje – kako u materijalnom smislu, tako i u obiteljskom životu.

“Moram nadodati i da je hrvatski zdravstveni sustav s vremenom postajao sve suženiji, u smislu napredovanja i mogućnosti razvoja,” ističe Vladimir. Hrvatska ne ulaže dovoljno u liječnike, niti ih adekvatno nagrađuje. “Zbog svega toga smo odlučili da je vrijeme za promjenu.”

Dakle, prema Vladimirovim riječima, na odlazak iz Hrvatske su ga motivirala tri glavna razloga:

  • Nedostatak balansa između profesionalnog i privatnog života.
  • Nezadovoljavajuće plaće, posebno u doba inflacije.
  • Nedostatak mogućnosti za napredovanje i profesionalni razvoj.

Ove probleme su Vladimir i supruga odlučili riješiti odlaskom u Skandinaviju, zbog čega su se i javili Incoru po preporuci kolega. Spojili smo ih s drugim liječnicima koji su već preselili kako bi stekli bolji dojam o životu i radu u Skandinaviji.

To je bio i presudan korak – obitelj je definitivno odlučila preseliti, i to u Švedsku.

Zastave Švedske
Švedska je peta najveća i šesta najstarija država na području EU. Photo by CAR GIRL on Unsplash

Uvjeti rada u Švedskoj

Vladimir ističe da uvjeti rada mogu znatno varirati ovisno o radnom mjestu i veličini grada. No, prema njegovom iskustvu, švedski zdravstveni sustav se znatno razlikuje od drugih zdravstvenih sustava u EU, a pogotovo od hrvatskog.

“Švedska koristi najnapredniji, slobodno mogu reći u cijelom svijetu, digitalni sustav,” kaže Vladimir. Pomoću njega se u svakom dijelu zemlje u svakom trenutku mogu vidjeti svi podaci o pacijentu. “Sve zabilješke su također uvijek dostupne i samom pacijentu.” Liječnici, međutim, skoro ništa ne pišu niti ne tipkaju, već za to imaju vojsku administratora.

Također, u bolnici gdje rade Ostojići provode se zahvati koji se možda ne rade nigdje drugdje na svijetu. Švedska ulaže jako puno novca u  sustav, pa i svakodnevne metode i tehnike liječenja prate svjetske trendove. I napredak djelatnika je skoro zagarantiran. On ovisi gotovo isključivo o tome je li djelatnik za to zainteresiran, smatra Vladimir.

Osim toga, kaže i da su Šveđani vrlo organizirani i detaljno slijede postavljene smjernice i pravila, a ona postoje za gotovo sve što se može vidjeti ili dogoditi u zdravstvu. Posao se, zbog svega toga, obavlja bez stresa.

“Na poslu skoro nikad, a možda čak i doslovno nikad, nema nervoze i svađe… to je Švedanima nepoznat pojam.”

Prosječan radni dan

Vladimir ističe da njegov radni dan nije nužno i standardan za Švedsku. Na primjer, od ponedjeljka do četvrtka radi do 16:15, a petkom do 15h. Vladimirova supruga, pak, petkom radi do 14:30. No, u svakom slučaju, petkom se u mnogim bolnicama radi kraće jer je taj dan rezerviran za obitelj.

Vladimir kaže da na klinici ima dosta posla, ali se uglavnom zna tko što radi i što se treba napraviti. Također, uvijek se može napraviti pauza i popiti kava – Šveđani jednostavno obožavaju fiku, odnosno pauzu za kavu.

Kratki pregled Vladimirova radnog dana:

  • 7:30 – početak radnog dana
  • 12:00 – 12:30 – pauza za ručak
  • 16:15 ili 15:00 – kraj radnog dana
Sat na zidu
U Švedskoj nikad ne morate čekati kraj radnog vremena kako biste popili kavu. Photo by Ocean Ng on Unsplash

Rad u Švedskoj vs. rad u Hrvatskoj

Razlike između švedskog i hrvatskog zdravstvenog sustava su velike, smatra Vladimir. “Sustav je pun novina i iznenađenja za nekog tko dolazi iz Hrvatske.” U početku može djelovati složeno i komplicirano, no s vremenom postaje jasno da je švedski sustav značajno napredniji i uređeniji.

Ta uređenost ogleda se i u evidenciji o radnicima te, u konačnici, plaći. Vodi se evidencija o odlasku i dolasku te sve ima svoju satnicu. “Tako se, na primjer, i telefonski razgovori u pripravnosti plaćaju.” Odrađene sate liječnici potom mogu “zamijeniti” za novac ili slobodno vrijeme unutar tri mjeseca.

Vladimirovom osobnom zadovoljstvu doprinosi i činjenica da su mu u Švedskoj na raspolaganju najnovije metode, najnovija saznanja i vrhunska edukacija u polju interesa. Povrh toga, liječnicima su dostupni i skoro pa neograničeni resursi.

“U socijalnoj Švedskoj se skoro pa i ne pita zašto nešto košta koliko košta, već se uvijek napravi ono što je najbolje za pacijenta, iako je to najčešće i najskuplje.”

Ljudske ruke na stolu
U Švedskoj još uvijek postoji velik naglasak na dobrobiti kolektiva i jednakim mogućnostima za sve. Zdravstveni sustav se, na primjer, gotovo u potpunosti financira putem poreza te je dostupan svim građanima. Photo by Clay Banks on Unsplash

O Šveđanima

“Šveđani su otvoreni, iskreni i puni strpljenja prema nama pridošlicama,” kaže Vladimir.

Od najmanjih ih se nogu uči da budu snäll, odnosno ljubazni, a u 99% slučajeva doista takvi i jesu. Dapače, toliko su ljubazni da vam gotovo nitko neće ništa reći ako kažete nešto krivo. Vladimir ističe da u tome potencijalno vidi i manu. “Ja bih volio da mi se kaže kad sam u krivu.”

Druženje sa Šveđanima i pravi prijateljski odnos, međutim, ne formira se tako lako. “Treba dosta vremena da vas prime u svoj krug,” kaže Vladimir, pa se pridošlice uglavnom druže s drugim strancima. Ipak, ljudi s Balkana ne manjka, pa se skoro svugdje da naći ljude s kojima možete popričati na domaćem jeziku.

Što s obitelji i prijateljima?

Preseljenje u drugu državu uvijek podrazumijeva i ostavljanje dragih nam ljudi iza sebe, a to nikad nije lako. Međutim, Vladimir ističe da skoro uvijek možete dobiti tjedan-dva slobodno za odlazak kući ako prethodno imate višak sati. Avionske karte su prilično jeftine, pogotovo ako ih rezervirate unaprijed.

Tko želi, taj se lako može organizirati i tako često posjećivati obitelj i prijatelje, zaključuje Vladimir.

Pas u kutiji
Odluku o preseljenju nemojte donositi preko noći – no nemojte ju niti izbjegavati radi čistog straha. Photo by Erda Estremera on Unsplash

Savjet za kolege koji razmišljaju o selidbi

Vladimire, hvala vam na osvrtu! Za kraj, što biste preporučili kolegama koji i sami razmišljaju o radu u inozemstvu? “Prvi savjet je da što bolje naučite jezik. Nakon toga se naoružajte strpljenjem.” Svaki početak je težak, kaže Vladimir, a pogotovo kad ga “odrađujete”  u stranoj zemlji i na stranom jeziku.

“No, poslije početne krize, čovjek počinje uviđati da je napravio dobar izbor… takvo je barem naše iskustvo,” zaključuje Vladimir.

Vladimir je jedan od mnogih liječnika kojima smo pomogli ostvariti snove u inozemstvu. Pronađite više osvrta naših kandidata ovdje!

Zdravstveni sustav u Portugalu – zašto liječnici sve više migriraju?

Nedavno smo imali prilike posjetiti sajmove u Portugalu, konkretno Lisabonu i Portu, i upoznati brojne liječnike koji rade u portugalskom zdravstvenom sustavu. Šokirala nas je činjenica da je velik broj liječnika iskazalo izuzetno nezadovoljstvo radom i životom u ovoj zemlji.

Zdravstveni sustav u Portugalu je, čini se, pred samim krahom. Photo by Mulyadi on Unsplash

Stekli smo dojam da je nezadovoljstvo najraširenije među specijalistima obiteljske medicine, no nije isključeno da se i drugi tako osjećaju. To nas je potaklo da se zapitamo — je li situacija u Portugalu zaista tako zabrinjavajuća?

Odlučili smo istražiti jesu li i drugi liječnici također nezadovoljni zdravstvenim sustavom u Portugalu te što je tomu uzrok. Otkrića su zaista alarmantna.

Jesu li liječnici zaista nezadovoljni portugalskim zdravstvenim sustavom? 

Naše istraživanje uvelike je potvrdilo ono što su nam rekli i sami liječnici. U Portugalu zaista postoji velik broj nezadovoljnih zdravstvenih djelatnika, a mnogi od njih odlučili su migrirati u druge zemlje. 

Medicinske sestre, na primjer, mahom sele u Švicarsku. Između 2020. i kraja 2022. godine je, tako, prema službenim podacima, iz Portugala otišlo više od 3,300 medicinskih sestara. K tome, procjenjuje se da je njih čak 15,000 napustilo zemlju od 2015. godine.

No, medicinske sestre su daleko od jedinih zdravstvenih djelatnika koji su nezadovoljni stanjem u 
Portugalu. U 2023. su tako svi liječnici štrajkali, a u listopadu i održali proteste ispred zgrade 
Ministarstva zdravstva. 

Čini se, međutim, da je situacija zaista najgora po pitanju specijalista obiteljske medicine. Procjenjuje se da oko 1.6 milijuna ljudi u Portugalu uopće nema svog obiteljskog liječnika, a situacija s liječnicima hitne ginekologije i opstetricije je gotovo podjednako zabrinjavajuća.

Što je uzrokovalo ovo veliko nezadovoljstvo?

Lisabon, Portugal
Portugal je zemlja velikih ljepota, no može li to nadoknaditi nedostatke ondašnjeg zdravstvenog sustava? Photo by Tom Byrom on Unsplash

Iz privatnih razgovora s liječnicima iz Portugala dobili smo dojam da je glavni uzrok nezadovoljstva neproporcionalno velik broj radnih sati naspram plaće. Radi se puno, a zarađuje se malo. Usto, primarni sektor je podjednako neorganiziran kao u Hrvatskoj.

Radno vrijeme i prekovremeni sati su zahtjevni i intenzivni. Liječnici moraju jako puno dežurati i skupiti popriličan broj prekovremenih da bi dobili pristojne plaće. Mladi liječnici, pak, također nisu zadovoljni provedbom specijalizacije. 

Naše kratko istraživanje uvelike je potvrdilo i ove razloge nezadovoljstva koje su nam naveli liječnici u razgovoru:

  • Oko 47.8% zdravstvenih djelatnika pokazivalo je simptome visokog stupnja pregorijevanja (burnouta). 
  • 66% liječnika na odjelu primarne zdravstvene zaštite pati od visoke razine emocionalnog zamora.
  • Jedan od razloga organiziranih protesta bilo je odbijanje liječnika da rade više od zakonom propisanih 150 prekovremenih sati. (!)
  • Neki od glavnih zahtjeva ovih protesta bili su upravo bolji radni uvjeti i bolja plaća. Poseban je naglasak na ograničavanju prekovremenih sati i smanjivanju 18-satnih dežurstava na 12 sati. Prosvjednici pritom ističu da im se plaće nisu korigirale već 10 godina.

Vlada se, međutim, ne čini previše naklonjena niti prosvjednicima niti njihovim zahtjevima. Barem zasad, na vidiku nema znakova značajnijeg poboljšanja sustava. Što onda liječnicima preostaje nego zaista napustiti zemlju? 

Napustiti Portugal ili ostati?

Odluka o preseljenju ne donosi se lako, pogotovo ne kad se radi o državi u kojoj smo rođeni ili u kojoj smo proveli dugo vremena. Ipak, ponekad nemamo druge opcije. Kako je to opisala predsjednica udruge medicinskih sestara u Portugalu, vlada je donijela odluke koje su ekvivalentne kupovanju avionskih karata zdravstvenim djelatnicima. Poručuje im se “otiđite, ne trebamo vas.”

Stoga, kad situacija zaista postane bezizlazna, ipak vrijedi razmisliti o novom životnom početku negdje drugdje. 

Mnoge zdravstvene djelatnike u tome koči činjenica da ne pričaju službeni jezik države u koju potencijalno žele preseliti. No, naučiti se zaista može! Tome svjedoče naši brojni kandidati koji su i sami morali naučiti jezike odabranih zemalja. 

Uzmimo medicinsku sestru Maju za primjer.

Maja je pohađala Zrinkinu školu švedskog i bez ikakvog prethodnog znanja u par mjeseci položila 
A1 i A2 stupnjeve! Osim toga, ističe da je uz jezik, naučila puno i o kulturi i društvu u Švedskoj, 
što joj je olakšalo prilagodbu nakon preseljenja. Pročitajte njen osvrt ovdje.

Usto, ako ste dosad radili u Portugalu, vjerojatno već imate vještine koje su potrebne — i koje će biti visoko cijenjene — u brojnim zemljama. Na kraju krajeva, možete otići u drugu zemlju i na “pilot godinu”. Ako ne prođe dobro, uvijek se možete vratiti ili odabrati drugu zemlju koja više odgovara vašim potrebama.

Iz Portugala u Skandinaviju?

Hudiksvall, Švedska
Skandinavske zemlje su po mnogočemu dobar odabir za liječnike koji su već radili u zdravstvenom sustavu u Portugalu. Photo by Rebecca Johansson on Unsplash

Skandinavske zemlje mogu biti idealan odabir za nastavak karijere nakon Portugala. 

Naime, brojni specijalisti u Portugalu rade na sličan način kao specijalisti u Švedskoj, Danskoj i Norveškoj. To se posebno odnosi na specijaliste obiteljske medicine. 

I u Portugalu i u skandinavskim zemljama specijalisti obiteljske medicine rade i primarnu pedijatriju, 
primarnu ginekologiju i primarnu psihijatriju (dijagnostika) te male kirurške zahvate, kao što je 
šivanje rana i slično.

S obzirom na to, obiteljski liječnici bi lako mogli prenijeti svoje vještine na skandinavski sustav i samo ih nastaviti dodatno razvijati.

Drugi razlog zašto je Skandinavija tako dobar izbor jest što su tamo riješeni gotovo svi problemi koji muče portugalske liječnike. Napravili smo kratak pregled tih problema u nastavku.

Portugal

 

Skandinavija

 

Kompetitivne plaće

(Prosječna plaća liječnika u Portugalu iznosi 88,392 EUR godišnje)

☑️

(Prosječna plaća liječnika u, na primjer, Danskoj iznosi 183,342 EUR godišnje – više od 2x više!)

Balans između profesionalnog i privatnog života

Gotovo nepostojeći (prekovremeni sati, duge smjene)

☑️

Izuzetno važan; skandinavske zemlje prakticiraju česte fika pauze (pauze za kavu tijekom smjene) i organiziraju rad tako da niti jedan tim nije preopterećen

Prekovremeni sati

Česti; rijetko nadoknađeni slobodnim danima

☑️

Mogući, ali gotovo nikad ne i obvezni; uvijek nadoknađeni slobodnim danima

Međuljudski odnosi na poslu

Pretežno loši

☑️

Pretežno dobri; naši kandidati ističu da se kolege međusobno jako cijene i poštuju, a da su na druženja izvan posla svi pozvani

Osim u skandinavskim državama, Incor vam nudi mogućnost zaposlenja i u drugim zemljama, a pritom vam pomažemo u cijelom procesu preseljenja i organizacije života. 

Mogućnosti za liječnike u čak 9 zemalja

Specijalisti koji razmišljaju o preseljenju mogu nam se obratiti za pomoć pri pronalasku posla u sljedećih devet zemalja:

  • Norveška
  • Švedska
  • Danska
  • Irska
  • Njemačka
  • Austrija
  • Švicarska
  • Belgija
  • Francuska

U nekim od ovih zemalja imamo mogućnosti i za liječnike ne-specijaliste. Ukoliko vas one zanimaju, molimo vas da nam se direktno obratite na info@incor.hr ili putem kontakt obrasca.

Možemo vam pomoći u gotovo svakom segmentu pronalska posla i preseljenja, a ovdje izdvajamo samo neke od naših usluga:

  • Pronalaženje željene pozicije u željenoj državi
  • Pronalaženje tečaja jezika 
  • Priprema CV-a na potrebnim jezicima
  • Ishođenje potrebnih licenci za rad
  • Pronalaženje smještaja, škole i vrtića (ako je potrebno)
  • Podrška tijekom prvih 6 mjeseci kako biste se lakše asimilirali na novu životnu i radnu sredinu.

Migrirati u drugu državu ili ne? 

michal b 66NaCdBrkCs unsplash
Svaka selidba je zahtjevna, ali ponekad je i nužna. Photo by Michal B on Unsplash

Naravno, preseljenje je velik korak i o njemu morate odlučiti sami. No, ako ste nezadovoljni trenutnim stanjem na radnom mjestu, možda je vrijeme da napravite rez. To nikad nije bilo lakše nego u 21. stoljeću, dobu globalizacije i digitalizacije. 

Također, migriranje u drugu državu ne mora biti konačan potez koji će obilježiti vaš čitav život. Kao što smo već spomenuli, u svoju se državu uvijek možete vratiti, a možete i otići dalje nakon godinu-dvije života u drugoj državi. 

Na preseljenje gledajte kao na mogućnost za nešto bolje; za usavršavanje, učenje, bolju zaradu i manje radnih sati, više vremena s obitelji i vlastitim privatnim aktivnostima. Kad otklonite strah, zvuči li to kao nešto što bi htjeli? Vjerojatno da. 

Stojimo vam na raspolaganju ako se odlučite na taj potez.

 

Osvrt medicinske sestre Maje: iz Zagreba do Švedske

Maja Marton je medicinska sestra koja je iz Zagreba preselila u Hudiksvall, grad od oko 15,000 stanovnika u Švedskoj. Svoj put započela je polaganjem prva tri stupnja švedskog jezika u Zrinkinoj školi švedskog i tako podigla svoju konkurentnost na natječajima i lakše dobila posao u odabranoj zemlji. Otamo nam i piše ovaj osvrt na život i rad u Švedskoj.

Hudiksvall, Švedska
Hudiksvall u Švedskoj. Photo by Rebecca Johansson on Unsplash

“Nakon nekoliko godina rada u bolnici kao medicinska sestra, brojnih prekovremenih sati, nedostatka vremena za osobni život i svakodnevnog stresa na poslu, počela sam razmišljati o preseljenju u drugu zemlju,” piše Maja. Kaže da su je skandinavske zemlje oduvijek privlačile radi boljih uvjeta života, prirode te hladnije klime.

Najviše joj se ipak svidjela Švedska pa je upravo tamo odlučila započeti nov život. U tome joj je pomogao Incor.

Prvi koraci: Učenje jezika i pronalazak posla

Maju u njenom naumu nije spriječilo ni to što ne priča švedski niti činjenica da je preseljenje velik životni korak. Znala je da postoje agencije koje joj mogu pomoći, no na kraju se nedvojbeno odlučila za Incor “radi najpristupačnije podrške i najboljih uvjeta”.

Pohađala je i Zrinkinu školu švedskog kako bi se bolje upoznala sa švedskom kulturom i jezikom.

“Zrinka je od početka bila vrlo pristupačna i uvijek spremna pomoći, a fleksibilan tempo učenja jezika savršeno je odgovarao mom slobodnom vremenu.”

Završila je A1 i A2 stupanj, a osim samog jezika i gramatike, naučila je podosta i o kulturi i običajima Šveđana. “To mi je pomoglo u razumijevanju razlike u kulturi i bržoj prilagodbi u društvo nakon preseljenja,” kaže Maja.

Danas smatra da švedski jezik nije toliko težak, ali niti lagan. Pomoglo joj je prethodno poznavanje engleskog jezika jer su neke riječi i izrazi vrlo slični. “Sve skupa mi je bilo vrlo zanimljivo i jedinstveno iskustvo.”

Gotovo odmah nakon što je završila A2 stupanj, Incor joj je ponudio natječaj za posao medicinske sestre u bolnici u Hudiksvallu. Odlučila se prijaviti, a i tu joj je značajno pomogao Incor.

Bili su joj plaćeni i put i smještaj, pa je na njoj samo bilo pripremiti se za intervju.

Preseljenje

Biznis sastanak
Zrinkina škola švedskog Maji je bila od velike pomoći. Photo by Jason Goodman on Unsplash

Maja kaže da joj se učenje švedskog jezika itekako isplatilo. “Poslodavci su vidjeli da se ozbiljno namjeravam preseliti jer već imam tri položena stupnja,” kaže Maja, i naglašava da joj je to omogućilo dodatne „bodove“ i pozitivan ishod. Dobila je posao!

“Dala sam otkaz u bolnici te započela s intenzivnim tečajem švedskoj jezika, plaćenim od strane agencije Incor,” kaže Maja. Nekoliko mjeseci kasnije, odnosno nakon položenog B2 stupnja, došlo je vrijeme za preseljenje.

Incor joj je u međuvremenu pronašao smještaj i organizirao selidbu. “Što je najbitnije, cijeli proces mi je prošao bez stresa,” priča Maja. “U svakom sam trenutku imala podršku i pomoć Incora.”

Rad u Švedskoj

Maja se zaposlila na odjelu Interne medicine gdje je doživjela nova iznenađenja, prvenstveno što se tiče načina rada. “Sve je vrlo dobro organizirano,” kaže Maja. Osoblje je podijeljeno u timove, a svaki tim ima optimalan broj pacijenata. “Gleda se na to da nitko nije preopterećen poslom.”

Poslodavcu je bitno da nitko nije pod stresom i da su pacijenti zbrinuti na najbolji mogući način. Zato se, na primjer, u smjenu uvode dodatne i pomoćne sestre ako netko od timova treba pomoć.

“Od osoblja su svi vrlo pristupačni i pristojni. Uvijek su spremni pomoći ako nešto ne znaš, čak i ponoviti više puta bez podizanja tona ili nestrpljenja,” kaže Maja. Postavljanje pitanja ovdje nije znak neznanja ili nekompetencije, već se zapravo isto cijeni. “Najbitnije je da se posao obavi ispravno, i zato su svi spremni uvijek pružiti podršku.”

Osim toga, Maja kaže da su im pauze važne. “Svaki radni dan oko 9h je vrijeme za fiku – tradicionalno vrijeme za kavu, kratki snack i druženje, koje Šveđani jako cijene.”

Dojmovi o Šveđanima

Ruke nekoliko ljudi zajedno postavljene jedne na drugima
Maja se uvjerila da je mišljenje da su Šveđani hladni samo stereotip. Photo by Hannah Busing on Unsplash

I Maja je, kao neki njene kolege, prije preseljenja čula da su Šveđani hladni i nepristupačni, ali joj je život u Švedskoj dokazao suprotno. “Osim toga što će ti uvijek strpljivo i mirno pomoći i objasniti posao, poštuju i cijene svaku osobu.” Kaže i da se na kraju smjene zahvaljuju jedni drugima za dobar radni dan ili dobro obavljen posao.

Također, povremeno se organiziraju i zajednička druženja izvan posla na koja su svi dobrodošli. Maja smatra da joj je učenje jezika puno pomoglo u uklapanju u kolektiv. Malo joj je teže razumijeti izraze u brzom razgovoru, ali ističe da bilo koga u svakom trenutku može zamoliti da ponove što su rekli ili da govore sporije. Njeno iskustvo je da će Šveđani to rado učiniti.

Zaključno

Majo, hvala ti na osvrtu! Možeš li nam za kraj reći, jesi li zadovoljna svojom odlukom da odeš u Švedsku? “Općenito mogu reći da sam s gradom, poslom, ljudima, smještajem i okolinom vrlo zadovoljna. Iako sam tek na početku, već sada mogu reći da napokon  živim zadovoljno i bez stresa.”

Maja kaže i da više nije puna nervoze kad razmišlja što ju čeka idućeg radnog dana. Odlazi na posao i vraća se s posla zadovoljna. I sam proces prilagodbe novoj okolini i kulturi ide dan po dan i bez stresa.

Svojim kolegama može samo preporučiti da učine isto, ako o tome razmišljaju. “Za mene osobno je preseljenje u Švedsku nešto najbolje što sam mogla napraviti za sebe i svoj život,” zaključuje Maja.

Maja je jedna od mnogih zdravstvenih djelatnika kojima smo pomogli ostvariti njihove planove o radu i životu u inozemstvu. Pronađite više osvrta naših kandidata ovdje!