Osvrt dr. Božičevića, spec. ortopedije i traumatologije: Život i rad u Austriji

Dr. Slaven Božičević je specijalist ortopedije i traumatologije koji se relativno nedavno odlučio na život i rad u Austriji. Javili smo mu se kako bismo provjerili kakvo je stanje kod njega sada kad je već imao neko vrijeme za prilagodbu.

Ispitali smo ga o svemu što zanima zdravstvene djelatnike koji sami razmišljaju o odlasku – od toga kakvi su uvjeti rada u Austriji u usporedbi s Hrvatskom do toga kakve savjete ima za kolege.

Innsbruck, Austrija
Photo by Anna Rosar on Unsplash

Zašto ste odabrali život i rad u Austriji?

Na pitanje o tome što ga je motiviralo na odlazak iz Hrvatske, dr. Božičević odgovara zapanjujuće iskreno.

“Na odlazak iz Hrvatske motivirale su me kolege, a posebno šefovi mog odjela. Oni su uvijek bili birani od strane politike, a ne struke. S tim pod ruku, naravno, ide i korupcija protiv koje se čovjek jedno vrijeme bori, ali se na kraju pomiri s istinom. A istina je da postoje samo dvije mogućnosti: uklopiti se i šutjeti ili otići van.”

Austriju je, kaže, odabrao radi blizine, sličnog mentaliteta, povijesnih poveznica te pozitivnih iskustava kolega s kojima je razgovarao o odlasku. “Također sam smatrao da su uvjeti za mene bolji u Austriji nego u Njemačkoj.”

Kako bi opisali uvjete rada u Austriji?

“Što se tiče infrastrukture, to je nebo i zemlja,” kaže dr. Božičević.

“Prva velika razlika je u samom pristupu poslodavca tijekom razgovora, odnosno dogovora o poslu i radnom ugovoru. Čovjek zaista osjeti da je potreban i dobro došao.”

No, osim dobrodošlice i uvažavanja, dr. Božičević kao bitnu razliku spram Hrvatske ističe i vrlo dobru organizaciju i opremljenost bolnica.

“Naravno, prvo što slijedi je radna uniforma. Ona je vezana uz točno ime i prezime, ima točnu mjeru i pere se u bolnici. Možda ovo nekom zvuči nevažno, ali je jedan sitan detalj koji pokazuje bitnu razliku u odnosu na Hrvatsku,” smatra.

Osim toga, dr. Božičević kaže da uopće ne može zamisliti da u operacijskoj sali nešto nedostaje – na primjer, da nije dostupan rengen, da nema dovoljno ugradbenog materijala ili da pomoćno osoblje i ostali ne prate potrebe operatera. Zdravstvenim je djelatnicima omogućeno sve što im je potrebno za rad; baš kako i treba biti.

Ljudske ruke na stolu
Photo by Clay Banks on Unsplash

Kakvi su kolege i radna atmosfera u Austriji?

“Kolege u kolektivu su me stvarno super prihvatili,” kaže dr. Božičević. “Podrška te spremnost na pomoć drugome je uvijek tu. Nisam doživio da me neko krivo gleda ili ne želi pomoći.”

Inače, treba naglasiti da dr. Božičeviću njemački jezik nije najjača strana, no ne smatra da mu to stvara ikakve bitne probleme. “Svima je jasno da slabo razumijem jezik. No, nema kritike, već uvijek samo podrška.”

Podršku, kaže, ima od svih – od uprave pa do teta u kuhinji.

Zanima vas kako izgleda specijalističko usavršavanje u Austriji? Pročitajte ovdje!

Po čemu se život i rad u Austriji najviše razlikuje od Hrvatske?

“Prvenstveno je pitanje organizacije te odgovornosti. Na mom je odjelu odgovornost primarno na šefu odjela i njegovom zamjeniku,” kaže dr. Božičević. S druge strane – i pomalo začuđujuće – kaže da je duh kolektivne odgovornosti zapravo puno snažniji nego u Hrvatskoj.

“Prvo što mi je šef rekao je da smo svi mi tim. Ako radimo dobro i imamo dobre rezultate, onda je to zasluga svih nas. Ako se, pak, dogodi komplikacija i stvari ne idu dobro, to je također pitanje, odnosno odgovornost svih nas, a ne pojedinca.“

Tako postavljene stvari bitno olakšavaju položaj pojedinca u timu, smatra dr. Božičević.

A kakav mu je dojam o stručnosti kolega, kao i o vlastitoj spram njih?

“Stručnost je, rekao bih, slična kao u Hrvatskoj. Ipak, imam osjećaj da sam u debelom zaostatku po pitanju edukacije te posebno praćenja novih trendova. No, tu čovjek ima dovoljno vremena i mogućnosti da pohvata stvari i da se educira,” kaže.

Tim liječnika gleda u kameru i smiješe se

Kako biste opisali Austrijance?

Dr. Božičević smatra da su Austrijanci poprilično slični Hrvatima. Kaže da do sada nikad nije osjetio da “manje vrijedi” u interakciji s domaćima. Ističe i da su ljudi u njegovom kraju poprilično aktivni u slobodno vrijeme. Vole se baviti sportom, boraviti u prirodi, i kvalitetno se odmarati.

No, ističe da postoji jedan popriličan problem – a to je jezik. Zapravo, nije samo jezik problem, već poseban dijalekt ljudi na njegovom području. “Tu već čovjeku treba puno vremena da se uklopi i da pohvata stvari. Ja još uvijek nisam niti blizu tome,” iskren je.

“Vjerujem da, kada tu napravim napredak, tada će ljudi oko mene biti još bolji i bliži.”

Treba vam drugo mišljenje? Pročitajte osvrt doktorice radiologije na život i rad u Austriji!

Kako bi usporedili uvjete rada u Austriji s onima u Hrvatskoj? Koje su prednosti i nedostaci?

“Najveći nedostatak u mom slučaju je slabije znanje jezika,” kaže dr. Božičević. Nedovoljno poznavanje jezika mu otežava sve ostalo, od rada do socijalizacije, no nada se da će uskoro prevladati taj problem.

Organizacija posla je također drugačija, no to ovisi o bolnici i šefu. No, na to se čovjek brzo prilagodi.” Kao primjer nam je opisao djelić organizacije posla na njegovom odjelu. “Svaki tjedan je jedan od kolega zadužen za vizitu, što znači da taj on rješava sve po pitanju stacionarnih pacijenata – od previjanja, korigiranja terapije, upućivanja na konzilijarni pregled, RTG kontrole, laboratorijskih kontrola do otpusta. Sve se naravno vodi i dokumentira u e-obliku.”

Glavna prednost je, kaže, ta što već sada zna svoj raspored dežurstava i radnih dana za čak 4 naredna mjeseca. Godišnji odmor mu je, pak, isplaniran i odobren još u siječnju.

“Također, ako nisam dežuran ili nemam tzv. „dugi dan“, radim od 7 do 13 h. Kad imam dugi dan, što se dogodi 1-2 puta mjesečno, radim od 7 do 16 h. Kad sam dežuran, dolazim u 7 ujutro, a odlazim sljedeći dan u 8 ujutro. Tu gdje trenutno radim nije moguće ostati raditi nakon dežurstva.”

Zdravstvene djelatnike se, dakle, pokušava što manje opteretiti – što je velika razlika u odnosu na to s čime se suočavaju liječnici u Hrvatskoj.

Sat na zidu
Photo by Ocean Ng on Unsplash

Kako izgleda vaš radni dan?

Dr. Božičevića zamolili smo i da nam prepriča svoj prosječan radni dan na odjelu. Podijelio je sljedeći okviran raspored s nama:

  • 7:oo – 7:25 h – jutarnji sastanak svih liječnika s odjela. Prvo provjeravamo indikacije i planove operacija za pacijente koji su taj dan na operativnom programu. Potom slijedi analiza prethodnog dana provedenih operacija te rasprava o težim slučajevima, odnosno komplikacijama i sličnog, od prethodnog dana. Na kraju sastanka, šef svakog obavijesti o radnom mjestu za taj dan. To može biti ambulantna sala, specijalistička ambulanta i slično. Oni koji su zaduženi za vizitu to već unaprijed znaju.
  • 7:25 – 12:oo h – rad na zadanom radilištu.
  • 12:oo – 12:30 h – još jadan kratki sastanak uz pregled svih rengena, odnosno CT-a koji su indicirani taj dan.
  • 12:30 – 14:00 h –  u ovom periodu svatko može uzeti pauzu za ručak od 30 minuta. Postoji bolnički restoran, koji nudi više nego pristojan obrok za 4 €.

“Nakon 13 sati sam slobodan, ako nemam dugi dan ili dežurstvo. Svaki eventualno prekovremeni sat je evidentiran i plaćen. Inače, dolazak i odlazak iz bolnice prijavljuje se karticom,” zaključuje dr. Božičević.

Kako su obitelj i prijatelji reagirali na vašu odluku?

Dr. Božičević otkrio nam je da su njegovi bližnji duže vrijeme znali za njegove planove, pa ih nije začudilo kad je donio konačnu odluku o odlasku. “Mojim najbližima i prijateljima nije bilo drago što odlazim, no većina me svejedno podržala jer su im razlozi i motivi bili jasni.”

carrie borden nAB2lu4kSls unsplash
Photo by Carrie Borden on Unsplash

Imate li savjet za kolege koji razmišljaju o selidbi?

Najvažnije je, smatra, dobro se raspitati o tome kamo idete i pod kojim uvjetima. “Ako niste zadovoljni uvjetima, sredinom ili bilo čime drugim, bez problema možete promijeniti radno mjesto, odnosno bolnicu.”

Također, kaže da se čovjek ipak treba pripremiti da mu neće baš biti lako u početku – ipak dolazi u novu sredinu s drukčijom organizacijom. “Svakako je potrebno neko vrijeme za prilagodbu. Računajte na to da ćete se prvih 4-6 mjeseci skoro svaki dan pitati što vam je ovo trebalo,” kaže.

“Odgovor na to pitanje dođe obično ili krajem ili neposredno početkom mjeseca na vaš konto. Naravno da nije sve u novcu, no moram iskreno reći da je upravo tu razlika ogromna.”

Što se tiče rada i života u Austriji, dr. Božičević tu citira jednog svog kolegu i kaže “ovdje je bolje, no doma je ljepše.” S vremenom na poslu postaje sve lakše i bolje, ali posao ne čini cijeli život. Stoga savjetuje da ne planirate dugoročno ostati sami u inozemstvu.

Jeste li i vi spremni na život i rad u Austriji?

Kao što kaže dr. Božičević, prilika za zdravstvene djelatnike ima mnogo te se ne trebate zadovoljavati s okolinom ili uvjetima koji vam ne odgovaraju. Mi vam možemo pomoći pronaći baš ono što tražite!

Ako ste spremni na taj korak, javite nam se na info@incor.hr i kako bismo vam pojasnili proceduru. Podsjećamo da u ponudi imamo i poslove u drugim europskim zemljama – skandinavskim državama, Njemačkoj i Irskoj.

Dr. Božičević je jedan od mnogih zdravstvenih djelatnika kojima smo pomogli ostvariti njihove planove o radu i životu u inozemstvu. Pronađite više osvrta naših kandidata ovdje!

Ishođenje licence za inženjere radiologije u Švedskoj – postupak

Ishođenje licence za inženjere radiologije u Švedskoj je danas lakše nego ikad, posebno ako dolazite iz Europske Unije – odnosno ako ste stekli obrazovanje unutar EU ili imate zadovoljavajuć staž u nekoj od država članica.

Ako dolazite iz zemalja izvan EU, još uvijek možete ishoditi licencu, no put do nje će biti nešto duži. Detaljno ćemo objasniti postupak i u jednom i u drugom slučaju, no s fokusom na EU zdravstvene djelatnike.

Pa, ne duljimo – evo što vam je potrebno kako biste u Švedskoj dobili licencu za inženjera radiologije.

Radiološki uređaj u bolnici
Saznajmo kako možete raditi u Švedskoj kao inženjer radiologije!

Zanimljive činjenice o inženjerima radiologije u Švedskoj

Prije nego krenemo na sam postupak, evo 3 korisne informacije o inženjerima radiologije u Švedskoj:

  • Inženjeri radiologije se na švedskom zovu ‘röntgensjuksköterska‘ (čitaj: runtgen-šuk-šuterska).
  • Prema nekim izvorima, prosječna plaća iznosi 43,400 SEK, odnosno oko 3,763€ mjesečno.
  • Potražnja za inženjerima radiologije je u Švedskoj velika. Neki izvori ju ocjenjuju sa 4/5.

Ishođenje licence za inženjere radiologije u Švedskoj – preduvjeti

Postoje 3 osnovna preduvjeta za ishođenje licence za inženjere radiologije u Švedskoj:

✅ odgovarajuće obrazovanje,
✅ C1 razina švedskog i
✅ radni staž (ponekad).

1. Odgovarajuće obrazovanje

Prvi uvjet za ishođenje licence je da prijavitelj ima završen fakultet za inženjere radiologije. Bez tog u Švedskoj ne možete ishoditi licencu za rad (kao što to ne biste mogli niti u drugim europskim državama).

2. Znanje švedskog na C1 razini

Drugi preduvjet je da znate švedski jezik na C1 razini.

To znanje ćete, kako ćemo vidjeti, morati potkrijepiti kopijom uvjerenja o položenoj C1 razini. Kao zamjena za C1 razinu švedskog, može vam se priznati i C1 razina norveškog ili danskog jezika, budući da su ova tri jezika izrazito slična (poput bosanskog, srpskog i hrvatskog).

💡 Vrijedi i obrnuto! Ako želite raditi u Norveškoj ili Danskoj, može vam se priznati C1 razina švedskog kao adekvatna zamjena za poznavanje norveškog ili danskog. 

Ako želite početi učiti švedski jezik na vrijeme i uz provjerenog predavača, savjetujemo Zrinkinu školu švedskog.

3. Radni staž (ponekad)

U ovom članku se primarno fokusiramo na inženjere radiologije koji su se obrazovali na području Europske Unije. No, ako ste obrazovanje stekli izvan EU, uvjet za ishođenje licence je i 3 godine staža u nekoj od država članica EU.

Navest ćemo primjer kako bi stvar bila jasnija.

Recimo da ste državljanin Bosne i Hercegovine te ste tamo i stekli potrebno obrazovanje. U protekle 3+ godine ste, međutim, radili u Hrvatskoj kao inženjer radiologije. Zahvaljujući tome, vas se zapravo također tretira kao EU zdravstvenog djelatnika. Stoga možete prijaviti za licencu u Švedskoj, jednako lako kao što to čine vaši kolege iz država članica EU.

Možda će vas zanimati i: Specijalističko usavršavanje u Švedskoj – sve što trebate znati

Untitled design (22)

O inženjerima radiologije u Švedskoj

Kako stvarno izgleda živjeti u Švedskoj i raditi ondje kao inženjer radiologije? Umjesto da vas sami pričamo o tome, prenijet ćemo vam što tome kažu Željko i Tatjana Despotović, inženjeri radiologije kojima smo prije nekog vremena pomogli preseliti u Švedsku.

Ovdje izdvajamo neke njihove dojmove:

😎 LAKOĆA RADA: “Uvjeti rada u Švedskoj su svakako bolji nego u Hrvatskoj. (…) “Kolege u Hrvatskoj puno više improviziraju jer ih ograničeni resursi na to često prisiljavaju. To je u pravilu loše, no pomaže razviti inteligentan pristup izvođenju posla. S druge strane, kako je u Švedskoj sve – ali zaista sve – dostupno, ljudi se izričito oslanjanju na pisane rutine i pravila. Nisu stoga toliko skloni improvizaciji.”

🤝 ASISTENCIJA: “…osim standardnog rukovanja medicinskom aparaturom i snimanja, ponekad moramo asistirati liječnicima u izvođenju pregleda fluoroskopijom i ponekim intervencijskim zahvatima. Također smo zaduženi i za bukiranje pregleda na modalitetima na kojima tijekom tog dana radimo.”

Evo i nekoliko dojmova o životu i radu u Švedskoj koje su s nama podijelili naši drugi kandidati:

🗄️ ORGANIZIRANOST: “Nakon godinu i pol dana što sam već u Švedskoj, mogu reći da sam manje-više zadovoljna svime. Svaka institucija, pa tako i ovdje u Švedskoj, ima problema u organizaciji posla, ali daleko je to od problema s kakvima se susrećemo u Hrvatskoj. Poslodavci i radnici se puno više trude kako bi svoj rad unaprijedili…” – Dijana

😅 MANJI STRES: “Sam život u Švedskoj je jednostavno rečeno drugačiji – sve je organiziranije, nema toliko stresa i problema i svi su jednaki te cijela obitelj uživa u ovom okruženju. Bolnica nam je pomogla kada smo došli te je komunikacija u cijelom procesu bila na razini.” – Igor Šegec

Licenca za inženjere radiologije u Švedskoj – dokumenti

Kako bi ishodili licencu, inženjeri radiologije moraju predati sljedeće dokumente:

1. Ispunjen formular za prijavu dostupan na stranicama švedske liječničke komore

2. Kopiju važeće osobne iskaznice ili putovnice

3. Izvod iz matice vjenčanih preveden na engleski ili švedski jezik po sudskom tumaču (ako prijavitelj ima drukčije prezime u odnosu na ono koje na dokumentima)

4. Kopija uvjerenja o položenom C1 iz švedskog jezika

5. Diploma o završenom fakultetu za inženjere radiologije prevedena na švedski ili engleski jezik po sudskom tumaču

6. Potvrda od Komore inženjera laboratorijske medicine u matičnoj zemlji koja tvrdi da osoba nije počinila profesionalne greške i da joj je u matičnoj državi dozvoljeno obavljati svoju profesiju (‘Certificate of Good Standing’)

– također je potreban prijevod na švedski ili eng jezik po sudskom tumaču

–  certifikat je valjan 3 mjeseca; ako nakon 3 mjeseca od izdavanja još sve nije predano švedskoj komori, mora se ishoditi novi certifikat

7. Potvrda od Komore inženjera radiologije – tzv. EU potvrda koja navodi kako je stečeno obrazovanje osobe koja se prijavljuje za licencu sukladno članku 11. iz Direktive EU 2005/36/EG.

8. Potvrdu od fakulteta ili škole o predmetima koje je osoba slušala tijekom obrazovanja (diploma supplement) – također prevedeno na švedski ili engleski jezik po sudskom tumaču

9. Potvrdu o plaćenoj pristojbi za obradu dokumenata u iznosu 870,00 sek (iznos na datum 15. 4. 2024.)

Zrinkina škola švedskog

Zrinkina škola švedskog omogućava vam da položite do C1 razinu švedskog jezika i pripremite se za veliki korak selidbe. Na tom putu vas vodi Zrinka, naša konzultantica za ljudske resurse u zdravstvu i predavačica s 13+ godina iskustva.

Zrinka Stanic
Dr. sc. Zrinka Stanić, konzultantica za ljudske resurse u zdravstvu, stalni sudski tumač za švedski jezik, magistra prava i predavačica.

U sklopu tečaja dobivate i dodatne materijale, zadatke, ali i besplatno savjetovanje oko zapošljavanja i selidbe u Švedsku. Zrinka ima bogato iskustvo u pronalasku poslova u Švedskoj, pomoći u ishođenju licence i svemu ostalom što dolazi s preseljenjem.

Evo što o Zrinkinim programima kažu polaznici:

“Uz tečaj švedskog jezika koji sam pohađala kod Zrinke stigla sam raditi i normalno živjeti cijelo vrijeme. Cijeli tečaj trajao je otprilike 1,5 godinu te smo prošli sve potrebno od A1 do C1 razine poznavanja jezika. Puno smo se prilagođavale oko termina, Zrinka je po tom pitanju fleksibilna i stvarno i na usluzi. Kad sam položila C1 razinu ekipa iz INCOR-a mi je pomogla i uputila me kako mogu ishoditi radnu licencu u Švedskoj, pomogla mi je u sastavljanja CV-a, koja dokumentacija je potrebna i na koji način je sve potrebno pripremiti.“ – Iris Đipalo Juretić

“Tečaj švedskog prošao je vrlo glatko te mi nije bilo naporno učiti novi jezik, sa Zrinkom se lagano dogovoriti oko svega. Na početnim razinama tečaja predavanja smo imale 2 puta tjedno po 1,5 sat, a kasnije i češće, te sam ukupno kroz 1 godinu i 3 mjeseca uspjela naučiti i položiti švedski jezik na C1 razini koja je potrebna za prijavu u liječničku komoru. (…) Zrinka nas je stvarno super pripremila, održavanje tečajeva putem Skypea mi je bilo idealno te sam stigla učiti i raditi u isto vrijeme, a kad sam bila pri kraju dodatno mi je izašla u susret i pripomogla uputiti sa svom dokumentacijom te savjetima vezano u CV i prijave na natječaje.” – Lucia Španjol Pandelo

Tečajevi za A1-B2 održavaju se kombinirano, u realnom vremenu putem Skypea ili Zooma i putem predsnimljenih videa koje možete gledati u slobodno vrijeme. Tečajevi C1-C2 održavaju se isključivo u realnom vremenu. Po završetku dobivate certifikat. ✅

Saznajte više o Zrinkinoj školi švedskog.

Švedska zastava sa srcem i rečenicom "hall dig hemma"

Lakše pronađite posao – naučite švedski!

Zrinkinu školu švedskog možete upisati ako već imate dogovoren posao (te vam u tom slučaju tečajeve plaća bolnica), ali i ako želite postati konkurentniji na tržištu rada i lakše doći do posla s boljim uvjetima.

Počnite odmah raditi na tome! Odaberite željeni tečaj ovdje i krenite.

Ova je blog objava je dio našeg serijala o tome kako ishoditi licencu za rad u Švedskoj. Pročitajte druge dijelove: