Ishođenje licence za inženjere radiologije u Švedskoj – postupak

Ishođenje licence za inženjere radiologije u Švedskoj je danas lakše nego ikad, posebno ako dolazite iz Europske Unije – odnosno ako ste stekli obrazovanje unutar EU ili imate zadovoljavajuć staž u nekoj od država članica.

Ako dolazite iz zemalja izvan EU, još uvijek možete ishoditi licencu, no put do nje će biti nešto duži. Detaljno ćemo objasniti postupak i u jednom i u drugom slučaju, no s fokusom na EU zdravstvene djelatnike.

Pa, ne duljimo – evo što vam je potrebno kako biste u Švedskoj dobili licencu za inženjera radiologije.

Radiološki uređaj u bolnici
Saznajmo kako možete raditi u Švedskoj kao inženjer radiologije!

Zanimljive činjenice o inženjerima radiologije u Švedskoj

Prije nego krenemo na sam postupak, evo 3 korisne informacije o inženjerima radiologije u Švedskoj:

  • Inženjeri radiologije se na švedskom zovu ‘röntgensjuksköterska‘ (čitaj: runtgen-šuk-šuterska).
  • Prema nekim izvorima, prosječna plaća iznosi 43,400 SEK, odnosno oko 3,763€ mjesečno.
  • Potražnja za inženjerima radiologije je u Švedskoj velika. Neki izvori ju ocjenjuju sa 4/5.

Ishođenje licence za inženjere radiologije u Švedskoj – preduvjeti

Postoje 3 osnovna preduvjeta za ishođenje licence za inženjere radiologije u Švedskoj:

✅ odgovarajuće obrazovanje,
✅ C1 razina švedskog i
✅ radni staž (ponekad).

1. Odgovarajuće obrazovanje

Prvi uvjet za ishođenje licence je da prijavitelj ima završen fakultet za inženjere radiologije. Bez tog u Švedskoj ne možete ishoditi licencu za rad (kao što to ne biste mogli niti u drugim europskim državama).

2. Znanje švedskog na C1 razini

Drugi preduvjet je da znate švedski jezik na C1 razini.

To znanje ćete, kako ćemo vidjeti, morati potkrijepiti kopijom uvjerenja o položenoj C1 razini. Kao zamjena za C1 razinu švedskog, može vam se priznati i C1 razina norveškog ili danskog jezika, budući da su ova tri jezika izrazito slična (poput bosanskog, srpskog i hrvatskog).

💡 Vrijedi i obrnuto! Ako želite raditi u Norveškoj ili Danskoj, može vam se priznati C1 razina švedskog kao adekvatna zamjena za poznavanje norveškog ili danskog. 

Ako želite početi učiti švedski jezik na vrijeme i uz provjerenog predavača, savjetujemo Zrinkinu školu švedskog.

3. Radni staž (ponekad)

U ovom članku se primarno fokusiramo na inženjere radiologije koji su se obrazovali na području Europske Unije. No, ako ste obrazovanje stekli izvan EU, uvjet za ishođenje licence je i 3 godine staža u nekoj od država članica EU.

Navest ćemo primjer kako bi stvar bila jasnija.

Recimo da ste državljanin Bosne i Hercegovine te ste tamo i stekli potrebno obrazovanje. U protekle 3+ godine ste, međutim, radili u Hrvatskoj kao inženjer radiologije. Zahvaljujući tome, vas se zapravo također tretira kao EU zdravstvenog djelatnika. Stoga možete prijaviti za licencu u Švedskoj, jednako lako kao što to čine vaši kolege iz država članica EU.

Možda će vas zanimati i: Specijalističko usavršavanje u Švedskoj – sve što trebate znati

Untitled design (22)

O inženjerima radiologije u Švedskoj

Kako stvarno izgleda živjeti u Švedskoj i raditi ondje kao inženjer radiologije? Umjesto da vas sami pričamo o tome, prenijet ćemo vam što tome kažu Željko i Tatjana Despotović, inženjeri radiologije kojima smo prije nekog vremena pomogli preseliti u Švedsku.

Ovdje izdvajamo neke njihove dojmove:

😎 LAKOĆA RADA: “Uvjeti rada u Švedskoj su svakako bolji nego u Hrvatskoj. (…) “Kolege u Hrvatskoj puno više improviziraju jer ih ograničeni resursi na to često prisiljavaju. To je u pravilu loše, no pomaže razviti inteligentan pristup izvođenju posla. S druge strane, kako je u Švedskoj sve – ali zaista sve – dostupno, ljudi se izričito oslanjanju na pisane rutine i pravila. Nisu stoga toliko skloni improvizaciji.”

🤝 ASISTENCIJA: “…osim standardnog rukovanja medicinskom aparaturom i snimanja, ponekad moramo asistirati liječnicima u izvođenju pregleda fluoroskopijom i ponekim intervencijskim zahvatima. Također smo zaduženi i za bukiranje pregleda na modalitetima na kojima tijekom tog dana radimo.”

Evo i nekoliko dojmova o životu i radu u Švedskoj koje su s nama podijelili naši drugi kandidati:

🗄️ ORGANIZIRANOST: “Nakon godinu i pol dana što sam već u Švedskoj, mogu reći da sam manje-više zadovoljna svime. Svaka institucija, pa tako i ovdje u Švedskoj, ima problema u organizaciji posla, ali daleko je to od problema s kakvima se susrećemo u Hrvatskoj. Poslodavci i radnici se puno više trude kako bi svoj rad unaprijedili…” – Dijana

😅 MANJI STRES: “Sam život u Švedskoj je jednostavno rečeno drugačiji – sve je organiziranije, nema toliko stresa i problema i svi su jednaki te cijela obitelj uživa u ovom okruženju. Bolnica nam je pomogla kada smo došli te je komunikacija u cijelom procesu bila na razini.” – Igor Šegec

Licenca za inženjere radiologije u Švedskoj – dokumenti

Kako bi ishodili licencu, inženjeri radiologije moraju predati sljedeće dokumente:

1. Ispunjen formular za prijavu dostupan na stranicama švedske liječničke komore

2. Kopiju važeće osobne iskaznice ili putovnice

3. Izvod iz matice vjenčanih preveden na engleski ili švedski jezik po sudskom tumaču (ako prijavitelj ima drukčije prezime u odnosu na ono koje na dokumentima)

4. Kopija uvjerenja o položenom C1 iz švedskog jezika

5. Diploma o završenom fakultetu za inženjere radiologije prevedena na švedski ili engleski jezik po sudskom tumaču

6. Potvrda od Komore inženjera laboratorijske medicine u matičnoj zemlji koja tvrdi da osoba nije počinila profesionalne greške i da joj je u matičnoj državi dozvoljeno obavljati svoju profesiju (‘Certificate of Good Standing’)

– također je potreban prijevod na švedski ili eng jezik po sudskom tumaču

–  certifikat je valjan 3 mjeseca; ako nakon 3 mjeseca od izdavanja još sve nije predano švedskoj komori, mora se ishoditi novi certifikat

7. Potvrda od Komore inženjera radiologije – tzv. EU potvrda koja navodi kako je stečeno obrazovanje osobe koja se prijavljuje za licencu sukladno članku 11. iz Direktive EU 2005/36/EG.

8. Potvrdu od fakulteta ili škole o predmetima koje je osoba slušala tijekom obrazovanja (diploma supplement) – također prevedeno na švedski ili engleski jezik po sudskom tumaču

9. Potvrdu o plaćenoj pristojbi za obradu dokumenata u iznosu 870,00 sek (iznos na datum 15. 4. 2024.)

Zrinkina škola švedskog

Zrinkina škola švedskog omogućava vam da položite do C1 razinu švedskog jezika i pripremite se za veliki korak selidbe. Na tom putu vas vodi Zrinka, naša konzultantica za ljudske resurse u zdravstvu i predavačica s 13+ godina iskustva.

Zrinka Stanic
Dr. sc. Zrinka Stanić, konzultantica za ljudske resurse u zdravstvu, stalni sudski tumač za švedski jezik, magistra prava i predavačica.

U sklopu tečaja dobivate i dodatne materijale, zadatke, ali i besplatno savjetovanje oko zapošljavanja i selidbe u Švedsku. Zrinka ima bogato iskustvo u pronalasku poslova u Švedskoj, pomoći u ishođenju licence i svemu ostalom što dolazi s preseljenjem.

Evo što o Zrinkinim programima kažu polaznici:

“Uz tečaj švedskog jezika koji sam pohađala kod Zrinke stigla sam raditi i normalno živjeti cijelo vrijeme. Cijeli tečaj trajao je otprilike 1,5 godinu te smo prošli sve potrebno od A1 do C1 razine poznavanja jezika. Puno smo se prilagođavale oko termina, Zrinka je po tom pitanju fleksibilna i stvarno i na usluzi. Kad sam položila C1 razinu ekipa iz INCOR-a mi je pomogla i uputila me kako mogu ishoditi radnu licencu u Švedskoj, pomogla mi je u sastavljanja CV-a, koja dokumentacija je potrebna i na koji način je sve potrebno pripremiti.“ – Iris Đipalo Juretić

“Tečaj švedskog prošao je vrlo glatko te mi nije bilo naporno učiti novi jezik, sa Zrinkom se lagano dogovoriti oko svega. Na početnim razinama tečaja predavanja smo imale 2 puta tjedno po 1,5 sat, a kasnije i češće, te sam ukupno kroz 1 godinu i 3 mjeseca uspjela naučiti i položiti švedski jezik na C1 razini koja je potrebna za prijavu u liječničku komoru. (…) Zrinka nas je stvarno super pripremila, održavanje tečajeva putem Skypea mi je bilo idealno te sam stigla učiti i raditi u isto vrijeme, a kad sam bila pri kraju dodatno mi je izašla u susret i pripomogla uputiti sa svom dokumentacijom te savjetima vezano u CV i prijave na natječaje.” – Lucia Španjol Pandelo

Tečajevi za A1-B2 održavaju se kombinirano, u realnom vremenu putem Skypea ili Zooma i putem predsnimljenih videa koje možete gledati u slobodno vrijeme. Tečajevi C1-C2 održavaju se isključivo u realnom vremenu. Po završetku dobivate certifikat. ✅

Saznajte više o Zrinkinoj školi švedskog.

Švedska zastava sa srcem i rečenicom "hall dig hemma"

Lakše pronađite posao – naučite švedski!

Zrinkinu školu švedskog možete upisati ako već imate dogovoren posao (te vam u tom slučaju tečajeve plaća bolnica), ali i ako želite postati konkurentniji na tržištu rada i lakše doći do posla s boljim uvjetima.

Počnite odmah raditi na tome! Odaberite željeni tečaj ovdje i krenite.

Ova je blog objava je dio našeg serijala o tome kako ishoditi licencu za rad u Švedskoj. Pročitajte druge dijelove:

[VODIČ] Licenca za medicinsko-laboratorijske tehničare u Švedskoj – kako do nje?

Licenca za medicinsko-laboratorijske tehničare u Švedskoj je danas relativno lako dostupna, posebice stručnjacima iz Europske Unije. 

Pritom mislimo na medicinsko-laboratorijske tehničare koji su stekli obrazovanje unutar EU ili imaju zadovoljavajuć staž u nekoj od država članica EU. Upravo ćemo se na njih najviše fokusirati u nastavku teksta. 

No, brojne činjenice koje ovdje iznesemo vrijede i za ne-EU zdravstvene djelatnike, poput medicinsko-laboratorijskih tehničara koji su obrazovanje stekli u Srbiji, Bosni i Hercegovini ili Turskoj. Jedina je razlika u tome što je proces za njih nešto kompliciraniji i podrazumijeva dodatne uvjete. I njih ćemo ukratko spomenuti u nastavku.

Zastava Europske Unije na kojoj leži stetoskop
Do licence je značajno lakše doći EU zdravstvenim djelatnicima.

Licenca za medicinsko-laboratorijske tehničare u Švedskoj – preduvjeti

Postoje 3 osnovna preduvjeta za ishođenje licence za medicinsko-laboratorijske tehničare u Švedskoj:

✅ odgovarajuće obrazovanje,
✅ C1 razina švedskog i
✅ radni staž (ponekad).

1. Odgovarajuće obrazovanje

Prvi uvjet za ishođenje licence je da prijavitelj ima:

a) završen fakultet medicinske biokemije i/ili
b) završenu srednju školu za laboratorijske tehničare

Dakle, čak i ako niste završili fakultet, još uvijek možete dobiti licencu za medicinsko-laboratorijske tehničare u Švedskoj ukoliko imate potvrdu poslodavca o radnim zadacim koje ste obavljali tijekom svoga zaposlenja.

2. Znanje švedskog na C1 razini

Drugi važan preduvjet je znanje švedskog na C1 razini.

To znanje ćete, kako ćemo vidjeti, morati potkrijepiti kopijom uvjerenja o polaganju. No, dobra vijest je da vam se umjesto švedskog mogu priznati i norveški ili danski jezik, također na C1 razini. To je tako jer su ova tri jezika izrazito slična (poput bosanskog, srpskog i hrvatskog).

💡 Vrijedi i obrnuto! Ako želite raditi u Norveškoj ili Danskoj, može vam se priznati C1 razina švedskog kao adekvatna zamjena. 

Ako želite početi učiti švedski jezik na vrijeme i uz provjerenog predavača, savjetujemo Zrinkinu školu švedskog.

3. Radni staž (ponekad)

U ovom članku se primarno fokusiramo na medicinsko-laboratorijske tehničare koji su se obrazovali na području Europske Unije. No, ako ste obrazovanje stekli izvan EU, uvjet za ishođenje licence je i 3 godine staža u nekoj od država članica EU.

Navest ćemo primjer kako bi stvar bila jasnija.

Recimo da ste državljanin Bosne i Hercegovine te ste tamo i stekli potrebno obrazovanje. U protekle 3+ godine ste, međutim, radili u Hrvatskoj kao medicinsko-laboratorijski tehničar – što je u ovom slučaju odlična vijest. Zahvaljujući tome, zadovoljavate osnovni preduvjet radnog staža i, ako odgovarate i drugim uvjetima, možete se prijaviti za licencu u Švedskoj.

Vaše radno iskustvo vam omogućava da vas se ipak tretira kao EU zdravstvenog djelatnika.

Zdravstveni djelatnici u bijelim kutama u laboratoriju

O medicinsko-laboratorijskim tehničarima u Švedskoj

Medicinsko-laboratorijski tehničari se na švedskom zovu ‘biomedicinsk analytiker‘ (čitaj: biomedicinsk analitiker; BE-EM-A). Prema nekim izvorima, početna plaća im kreće između 28,000 i 35,000 SEK mjesečno, odnosno između 2451€ i 3064€.

Više o uvjetima rada u laboratoriju i životu u Švedskoj ispričala nam je Antonela, inženjerka medicinsko-laboratorijske dijagnostike kojoj smo pomogli preseliti i pronaći posao. Evo što kaže:

📈 PRILIKE ZA OSOBNI I PROFESIONALNI NAPREDAK: “U Hrvatskoj nije bilo u redu tražiti od svog šefa da vas pošalje na dodatno usavršavanje. Ovdje je to normalno i poželjno. Stalno čitam, istražujem i obrazujem se o novim i poboljšanim načinima rada. Radim u multinacionalnom timu što je jako dobro. Od svakog možeš naučiti nešto novo. ”

🔍 VEĆA ODGOVORNOST: “Ovdje nema: netko drugi će završiti ono što ja započnem. Sve se završava na vrijeme i mora biti provjereno. Ljudi su odgovorniji u onome što rade. Sve je bolje organizirano. Kolege su vam spremne pomoći i sve pokazati.”

🤝 RAVNOPRAVNOST I UVAŽAVANJE NA RADNOM MJESTU: “Imam više slobodnog vremena, nema osuđivanja, nema podmetanja, nema lažnih autoriteta, poštuju se etička načela. Nema povišenih tonova, vrijeđanja. Razgovaramo međusobno, uvažavamo i tuđe ideje. Puno se pažnje poklanja zaštiti na radnom mjestu. U Hrvatskoj to nije bilo tako.”

🏥 PROSJEČAN RADNI DAN: “Radim na odjelu Transfuzijske medicine i kliničke kemije. Tu trenutno radim na uređajima na kakvima nisam imala prilike raditi u Hrvatskoj. Ujutro kada dođem na radno mjesto, dezinficiram sve podloge, pokrenem kompjutere, pripremim reagense za kalibraciju uređaja, provedem kontrole na uređajima. Nakon toga pregledam sve dnevne, tjedne i mjesečne protokole. Kontroliram mjerenja uzoraka krvi, urina i drugih tjelesnih tekućina. Nakon toga kontroliram jesu li sve pretrage odrađene kako treba. Ne ostavljate ništa neodrađeno. Uvijek vodim bilješke i koristim se nizom alata koji mi pomažu da ostanem u toku sa svime svaki dan.”

Licenca za medicinsko-laboratorijske tehničare u Švedskoj – dokumenti

Kako bi ishodili licencu, medicinsko-laboratorijski tehničari moraju predati sljedeće dokumente:

1. Ispunjen formular za prijavu dostupan na stranicama švedske liječničke komore

2. Kopiju važeće osobne iskaznice ili putovnice

3. Izvod iz matice vjenčanih preveden na engleski ili švedski jezik po sudskom tumaču (ako prijavitelj ima drukčije prezime u odnosu na ono koje na dokumentima)

4. Kopija uvjerenja o položenom C1 iz švedskog jezika

5. Diploma o završenom fakultetu medicinske biokemije ili svjedožba o završenoj srednjoj školi za laboratorijske tehničare prevedena na švedski ili engleski jezik po sudskom tumaču

6. Potvrda od Komore inženjera laboratorijske medicine u matičnoj zemlji koja tvrdi da osoba nije počinila profesionalne greške i da joj je u matičnoj državi dozvoljeno obavljati svoju profesiju (‘Certificate of Good Standing’)

– također je potreban prijevod na švedski ili eng jezik po sudskom tumaču

–  certifikat je valjan 3 mjeseca; ako nakon 3 mjeseca od izdavanja još sve nije predano švedskoj komori, mora se ishoditi novi certifikat

7. Potvrda od nadležne komore, npr. Komore medicinskih biokemičara – tzv. EU potvrda koja navodi kako je stečeno obrazovanje osobe koja se prijavljuje za licencu sukladno članku 11. iz Direktive EU 2005/36/EG.

8. Potvrdu od fakulteta ili škole o predmetima koje je osoba slušala tijekom obrazovanja (diploma supplement) – također prevedeno na švedski ili engleski jezik po sudskom tumaču

9. Potvrdu o plaćenoj pristojbi za obradu dokumenata u iznosu 870,00 sek (iznos na datum 07. 3. 2024.)

Zrinkina škola švedskog

Zrinkina škola švedskog omogućava vam da položite do C1 razine jezika i pripremite se za veliki korak selidbe. Na tom putu vas vodi Zrinka, naša konzultantica za ljudske resurse u zdravstvu i predavačica s 13+ godina iskustva.

Zrinka Stanic
Dr. sc. Zrinka Stanić, konzultantica za ljudske resurse u zdravstvu, stalni sudski tumač za švedski jezik, magistra prava i predavačica.

U sklopu tečaja dobivate i dodatne materijale, zadatke, ali i besplatno savjetovanje oko zapošljavanja i selidbe u Švedsku.

Evo što o Zrinkinim programima kažu polaznici:

“Uz tečaj švedskog jezika koji sam pohađala kod Zrinke stigla sam raditi i normalno živjeti cijelo vrijeme. Cijeli tečaj trajao je otprilike 1,5 godinu te smo prošli sve potrebno od A1 do C1 razine poznavanja jezika. Puno smo se prilagođavale oko termina, Zrinka je po tom pitanju fleksibilna i stvarno i na usluzi. Kad sam položila C1 razinu ekipa iz INCOR-a mi je pomogla i uputila me kako mogu ishoditi radnu licencu u Švedskoj, pomogla mi je u sastavljanja CV-a, koja dokumentacija je potrebna i na koji način je sve potrebno pripremiti.“ – Iris Đipalo Juretić

“Tečaj švedskog prošao je vrlo glatko te mi nije bilo naporno učiti novi jezik, sa Zrinkom se lagano dogovoriti oko svega. Na početnim razinama tečaja predavanja smo imale 2 puta tjedno po 1,5 sat, a kasnije i češće, te sam ukupno kroz 1 godinu i 3 mjeseca uspjela naučiti i položiti švedski jezik na C1 razini koja je potrebna za prijavu u liječničku komoru. (…) Zrinka nas je stvarno super pripremila, održavanje tečajeva putem Skypea mi je bilo idealno te sam stigla učiti i raditi u isto vrijeme, a kad sam bila pri kraju dodatno mi je izašla u susret i pripomogla uputiti sa svom dokumentacijom te savjetima vezano u CV i prijave na natječaje.” – Lucia Španjol Pandelo

Tečajevi za A1-B2 održavaju se kombinirano, u realnom vremenu putem Skypea ili Zooma i putem predsnimljenih videa koje možete gledati u slobodno vrijeme. Tečajevi C1-C2 održavaju se isključivo u realnom vremenu. Po završetku dobivate certifikat. ✅

Saznajte više o Zrinkinoj školi švedskog.

Zastava Švedske s tekstom hall dig hemma

Lakše pronađite posao – naučite švedski!

Zrinkinu školu švedskog možete upisati ako već imate dogovoren posao (te vam u tom slučaju tečajeve plaća bolnica), ali i ako želite postati konkurentniji na tržištu rada i lakše doći do posla s boljim uvjetima.

Počnite odmah raditi na tome! Odaberite željeni tečaj ovdje i krenite.

Ishođenje licence za medicinske sestre i tehničare u Švedskoj – korak po korak

Kako izgleda ishođenje licence za medicinske sestre i tehničare u Švedskoj za EU zdravstvene djelatnike? Postupak je danas vrlo jednostavan i, možemo reći – automatski. Detaljno ćemo ga opisati u ovom članku.

Pritom treba znati da se zdravstvenim djelatnikom Europske Unije smatra svaki zdravstveni djelatnik koji već radi na području Europske Unije.

Drugim riječima, nije potrebno da je osoba ujedno i državljanin države članice EU. Stoga će se, na primjer, niže opisani postupak odnositi i na državljanine Bosne i Hercegovine koji već rade u Hrvatskoj.

Stetoskop, tablete i drugi "alati" kojima se često koriste medicinske sestre.
Photo by Derek Finch on Unsplash

5 zanimljivosti o medicinskim sestrama/tehničarima u Švedskoj

1. Medicinske sestre ili tehničari se na švedskom jeziku zovu ‘sjuksköterska’ (čitaj: šukšuterska ili hukhuterska).

2. 9 od 10 medicinskih sestara/tehničara u Švedskoj su žene.

3. Prosječna plaća iznosi oko 354,684 švedskih kruna godišnje, odnosno oko 31,635€. To bi po mjesecu bilo oko 2,636€.

4. Početna plaća kreće se između 20,000 i 30,000 kruna mjesečno, odnosno između ~1773€ i 2659€.

5. Švedskoj trenutno nedostaje kvalificiranih medicinskih sestara/tehničara, pa je potražnja za njima velika.

Švedska zastava
Photo by Mark König on Unsplash

Važni preduvjeti za ishođenje licence u Švedskoj

Postoje 3 osnovna preduvjeta za ishođenje licence za medicinske sestre i tehničare u Švedskoj:

✅ odgovarajuće obrazovanje,
✅ C1 razina švedskog i
✅ radni staž (ponekad).

1. Odgovarajuće obrazovanje

Dobra je vijest da se u Švedskoj priznaje i fakultet sestrinstva i završena srednja škola za medicinske sestre, odnosno tehničare. Bez ijednog, međutim, ne možete ishoditi licencu u Švedskoj.

2. Znanje švedskog na C1 razini

Drugi važan preduvjet je znanje švedskog na C1 razini.

To znanje ćete, kako ćemo vidjeti u nastavku, morati potkrijepiti kopijom diplome ili uvjerenja o polaganju. Moguće je i priznavanje znanja norveškog ili danskog jezika na C1 razini budući da su ti jezici vrlo slični (poput bosanskog, srpskog i hrvatskog).

💡 Vrijedi i obrnuto; ako želite raditi u Norveškoj ili Danskoj, uvjerenje o položenoj C1 razini švedskog može biti zadovoljavajuće.

Ako želite odmah početi s učenjem švedskog, savjetujemo da bacite oko na Zrinkinu školu švedskog.

3. Radni staž (ponekad)

U ovom članku ćemo se prvenstveno fokusirati na medicinske sestre/tehničare koji su se obrazovali na području Europske Unije. No, ako ste obrazovanje stekli izvan EU, uvjet za ishođenje licence vam je i 3 godine staža u nekoj od država članica.

Tu na red dolazi primjer koji smo spomenuli u uvodu. Dakle, recimo da ste državljanin Bosne i Hercegovine te ste tamo i stekli potrebno obrazovanje. No, ako ste u Hrvatskoj već radili 3 godine, tad imate uvjete za niže opisani postupak ishođenja licence jer vas se tretira kao EU zdravstvenog djelatnika.

Dvije osobe sjede za stolom i potpisuju papire
Photo by Gabrielle Henderson on Unsplash

Ishođenje licence u Švedskoj – dokumenti

Za ishođenje licence u Švedskoj, medicinske sestre/tehničari trebaju priložiti sljedeće dokumente:

1. Ispunjen formular za prijavu dostupan na stranicama švedske liječničke komore

2. Kopija važeće osobne iskaznice ili putovnice

3. Izvod iz matice vjenčanih preveden na engleski ili švedski jezik po sudskom tumaču (ako osoba ima drugačije prezime u odnosu na ono koje piše na dokumentima)

4. Kopija diplome o položenoj C1 razini švedskog jezika

5. Diploma o završenom fakultetu sestrinstva ili svjedodžba o završenoj srednjoj školi za med.sestre/tehničare prevedena na švedski ili engleski jezik po sudskom tumaču

6. Potvrda od komore medicinskih tehničara u matičnoj zemlji koja tvrdi da osoba nije počinila profesionalne greške i da joj je u matičnoj državi dozvoljeno obavljati svoju profesiju (‘Certificate of Good Standing’)

– također je potreban prijevod na švedski ili engleski jezik po sudskom tumaču
– vrijedi samo 3 mjeseca (ako prođe 3 mjeseca, a sve nije predano švedskoj komori, mora se ishoditi nova potvrda)

7. Potvrda od Komore med. Tehničara/sestara tzv EU potvrda koja navodi kako je stečeno obrazovanje osobe koja se prijavljuje za licencu sukladno jednom od članaka iz Direktive EU 2005/36/EG (članak 23, 31, 33 ili 33a).

8. Potvrdu o plaćenoj pristojbi za obradu dokumenata u iznosu 870,00 sek (iznos na datum 07. ožujak 2024.)

Zrinkina škola švedskog

Položite C1 razinu jezika i pripremite se za veliki korak selidbe uz Zrinku, našu konzultanticu za ljudske resurse u zdravstvu i predavačicu s 13+ godina iskustva.

Zrinka Stanic
dr. sc. Zrinka Stanić, konzultantica za ljudske resurse u zdravstvu, stalni sudski tumač za švedski jezik, magistra prava i predavačica.

Možete krenuti od stupnja na kojem ste trenutno jer Zrinkina škola švedskog obuhvaća sve razine švedskog jezika do C1. U sklopu tečaja dobivate i dodatne materijale, zadatke, ali i besplatno savjetovanje oko zapošljavanja i selidbe u Švedsku.

Evo što o Zrinkinim programima kažu polaznici:

“Uz tečaj švedskog jezika koji sam pohađala kod Zrinke stigla sam raditi i normalno živjeti cijelo vrijeme. Cijeli tečaj trajao je otprilike 1,5 godinu te smo prošli sve potrebno od A1 do C1 razine poznavanja jezika. Puno smo se prilagođavale oko termina, Zrinka je po tom pitanju fleksibilna i stvarno i na usluzi. Kad sam položila C1 razinu ekipa iz INCOR-a mi je pomogla i uputila me kako mogu ishoditi radnu licencu u Švedskoj, pomogla mi je u sastavljanja CV-a, koja dokumentacija je potrebna i na koji način je sve potrebno pripremiti. – Iris Đipalo Juretić

“Tečaj švedskog prošao je vrlo glatko te mi nije bilo naporno učiti novi jezik, sa Zrinkom se lagano dogovoriti oko svega. Na početnim razinama tečaja predavanja smo imale 2 puta tjedno po 1,5 sat, a kasnije i češće, te sam ukupno kroz 1 godinu i 3 mjeseca uspjela naučiti i položiti švedski jezik na C1 razini koja je potrebna za prijavu u liječničku komoru. (…) Zrinka nas je stvarno super pripremila, održavanje tečajeva putem Skypea mi je bilo idealno te sam stigla učiti i raditi u isto vrijeme, a kad sam bila pri kraju dodatno mi je izašla u susret i pripomogla uputiti sa svom dokumentacijom te savjetima vezano u CV i prijave na natječaje.” – Lucia Španjol Pandelo

Tečajevi za A1-B2 održavaju se kombinirano, u realnom vremenu putem Skypea ili Zooma i putem predsnimljenih videa koje možete gledati u slobodno vrijeme. Tečajevi C1-C2 održavaju se isključivo u realnom vremenu. Po završetku dobivate certifikat. ✅

Saznajte više o Zrinkinoj školi švedskog.

Tim liječnika gleda u kameru i smiješe se

Medicinska sestra/tehničar u Švedskoj – kako to izgleda?

Umjesto da vam sami pričamo o radnoj svakodnevici i uvjetima u Švedskoj, dat ćemo riječ medicinskim sestrama i tehničarima kojima smo već pomogli preseliti i pronaći posao u Švedskoj. Oni su nam u svojim kasnijim osvrtima javili dojmove.

Izdvajamo neke od njih:

🧑‍🤝‍🧑 PRAVA RADNIKA: “Poštivaju se prava radnika, a sva pitanja za promjene vezane uz radno vrijeme, plaće ili poteškoće na poslu se konzultiraju s HR (Human Resources) u svrhu da se zaštiti zaposlenik.”

💼 FLEKSIBILNE MOGUĆNOSTI RADA: “Dobra strana za osobe koje žele raditi nekoliko različitih poslova ili se ne žele vezati stalnim zaposlenjem je da postoje četiri različite vrste zaposlenja, a to su rad na određeno i neodređeno radno vrijeme, zamjena (“vikarie”) za stalno zaposlene radnike koji su trenutno odsutni radi privremenog prekida posla (“tjänstledighet”) i bolovanja, te četvrta vrsta je zaposlenje na sate (“timvikarie”).”

🤝 VEĆA ODGOVORNOST, ALI I SLOBODA I POŠTOVANJE: “Razlike koje sam ja osobno uvidjela u radu medicinske sestre/tehničara u Švedskoj naspram Hrvatske je da puno medicinskih postupaka i pretraga koje obavljaju medicinske sestre/tehničari je opunomoćeno od strane liječnika. Kroz iskustvo rada se dobivaju veće odgovornosti i samostalnost u radu s nekim postupcima koji, na primjer u Hrvatskoj, još uvijek obavljaju liječnici.”

😎 OLAKŠAN RAD: “Rad medicinske sestre/tehničara u Švedskoj je olakšan zbog pomoćnih medicinskih sestara (“undersköterskor”) na svakom odjelu, u svakoj ambulanti i u svakom medicinskom timu, te u domovima za starije osobe, domovima za osobe sa posebnim potrebama i kućnim njegama. Pomoćne medicinske sestre su licencirane za svoj rad i mogućnosti za daljnje specijalizacije su jako velike, to znači da su desna ruka medicinskoj sestri/tehničarima, i naravno cijelom timu.”

🏥 PROSJEČAN RADNI DAN: “Prvih sat vremena razgovaramo s pacijentima Opće interne medicine, a sljedeća dva sata razgovaramo s pacijentima s neurološkim dijagnozama. Svrha savjetovanja je pomoći pacijentima u novonastalim zdravstvenim situacijama, pogoršanjima, nuspojavama i praktičnim potvrdama vezanim za određenu dijagnozu. Mi saslušamo pacijente, rješavamo problem, ali ako je nešto kompliciranije i zahtjeva liječničko mišljenje, tada konzultiramo naše liječnike i odgovore prenesemo pacijentu. Ostatak dana se rješavaju zadatci i pitanja vezana za pacijente koje dolaze u komunikacijske digitalne platforme u kojima mi medicinske sestre/tehničari radimo.”

  • Sonja Škrinjarić, medicinska sestra

📈 MOGUĆNOST NAPREDOVANJA: “Uvjeti za rad i napredak u Švedskoj su odlični. Već nakon dvije godine rada u Švedskoj dobio sam mogućnost za studiranje kako bih postao specijalist medicinski tehničar što je u potpunosti plaćeno od same bolnice. Da studiranje ne bi bilo prestresno, bolnica vam daje 100% vaše plaće iako vi te dvije godine studiranja radite samo na pola radnog vremena.”

🚛 PROCES SELIDBE: “Proces selidbe je protekao odlično. Agencija mi je pronašla stan i platila samu selidbu, tako da nekog velikog stresa iz današnje perspektive stvarno nije bilo.”

  • Mateo Vlahović, medicinski tehničar

Bilježnica na kojoj piše "Learn Swedish" iznad zastave Švedske

Svladajte švedski i postanite konkurentniji!

Postoji mogućnost da vam bolnica koja vas odluči zaposliti plati tečaj švedskog jezika. Ako već imate dogovoren posao, švedski tad možete polagati kod nas.

No, ako nemate već dogovoren posao – do njega ćete lakše doći uz već položenu razinu C1 švedskog jezika. Zrinkina škola švedskog vam i u tome može pomoći.

Započnite već danas! Što prije krenete, to ćete prije biti spremni za odlazak u Švedsku. Odaberite tečaj ovdje.

Specijalističko usavršavanje u Švedskoj: Sve što trebate znati

Specijalističko usavršavanje u Švedskoj za liječnike danas izgleda poprilično drugačije nego prije nekoliko godina. U ovom ćemo članku ukratko predstaviti glavne novine te se posebno fokusirati na regulative koje vrijede za liječnike koji u Švedsku dolaze iz inozemstva.

Liječnik drži stetoskop blizu kamere
Photo by Usman Yousaf on Unsplash

Prije nego krenemo – kratice koje trebate znati

Spomenut ćemo nekoliko (postojećih i “zastarjelih”) oblika specijalističkog usavršavanja za liječnike u Švedskoj. Upoznajmo se ukratko s njima:

– ST (Specialiseringstjänstgöring) – specijalističko usavršavanje liječnika

– AT (Allmäntjänstgöring) – opće usavršavanje liječnika; obavezno za liječnike koji su fakultet završili u Švedskoj (slično stažu u Hrvatskoj)

– BT (Bastjänstgöring) – osnovna služba namijenjena prvenstveno uvođenju inozemnih liječnika u zdravstveni sustav u Švedskoj; obavezno za sve liječnike koji su medicinu završili u nekoj od članica EU i žele raditi u Švedskoj

U nastavku donosimo koji su od ovih oblika usavršavanja trenutno aktualni i relevantni za vas.

Nova struktura obuke za liječnike

Do 2021. godine je specijalističko usavršavanje u Švedskoj izgledalo i imalo znatno drukčije uvjete nego danas. To se promijenilo u jesen 2021. godine, kada je uvedeno 6-godišnje medicinsko obrazovanje.

Ono se, kao i u većini zemalja u Europi, danas temelji na liječničkoj licenci.

Također, 1. srpnja 2021. godine na snagu je stupio i novi pravilnik o specijalističkom usavršavanju liječnika (ST) prilagođen novoj strukturi obrazovanja i obuke za liječnike.

Ova struktura i pravilnik iznjedrili su sljedeće promjene:

– Ukinuto je opće usavršavanje liječnika (AT) koje je predstavljalo osnovu za dobivanje liječničke licence nakon švedskog obrazovanja.

– S druge strane, uveden je BT s ciljem da svi liječnici koji specijaliziraju u Švedskoj dobiju dobar uvod pod nadzorom. Time je studentima medicine omogućeno podnošenje zahtjeva za liječničku licencu odmah po završetku obrazovanja.

– AT ipak nastavlja vrijediti za one koji su započeli školovanje po starom programu u trajanju od 5.5 godina, a po kojima je AT bio uvjet za prepoznavanje kvalifikacija.

– Prijašnja ST regulativa također se do daljnjeg primjenjuje ​​na liječnike koji su prošli ili će proći AT te za liječnike koji su započeli specijalizaciju prije 1. srpnja 2021. godine.

❗ Naglasimo i da nova regulativa, uključujući i onu o BT-u, već vrijedi za sve liječnike koji su studirali izvan Švedske i nisu polagali AT.

Osnovna služba (BT)

Tim liječnika zajedno hoda po hodniku bolnice

Novouvedena osnovna služba (BT) odvija se nakon provedbe procesa prepoznavanja kvalifikacija te predstavlja početni dio specijalizacije.

Može se odvijati odvojeno ili u okviru ST, ovisno o tome je li liječnik s poslodavcem već dogovorio nastavak specijalizacije. Traje minimalno 6 mjeseci, no prosjek trajanja iznosi 12 mjeseci.

BT se provodi u klinici pod nadzorom i prema kliničkim uputama, a njegov glavni cilj je podučavanje i usvajanje vještina. Više je orijentiran na ciljeve nego AT, no ti ciljevi nisu vezani uz određenu specijalizaciju.

BT također podrazumijeva obvezni smještaj u primarnu i hitnu zdravstvenu skrb.

Prije početka BT-a, potrebno je dobiti potvrdu o odobrenju programa od Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb.

Poseban rad na određeno vrijeme za BT

SKR je potpisao kolektivni ugovor sa Švedskim liječničkim udruženjem u vezi s posebnim zapošljavanjem na određeno vrijeme za BT.

Osnovno pravilo je da se ugovor o radu sklapa na određeno vrijeme od 12 mjeseci, no pritom postoji mogućnost pojedinačnih odstupanja.

Ovakav način provođenja BT-a se najčešće naziva odvojenim BT-om, nakon čega dolazi do odvojenog ST zaposlenja.

Alternativa ovoj opciji je takozvani integrirani BT/ST, pri čemu se BT provodi u okviru stalnog ST radnog odnosa.

Kratki film: Basistjänstgöring (YouTube)

Liječnička komora je u suradnji sa SKR-om napravila animaciju koja objašnjava novu obrazovnu strukturu, BT i nove regulative. Predlažemo da ju pogledate.

Traje svega 02:15 min i ima dostupne titlove na engleskom, hrvatskom i drugim jezicima.

Dugo prijelazno razdoblje između sustava

Još uvijek je u tijeku prijelazno razdoblje tijekom kojeg se AT ukida, a BT uvodi. Drugim riječima, kao što smo već rekli, liječnici koji su započeli školovanje po starom programu u Švedskoj i dalje mogu odraditi AT umjesto BT-a.

Očekuje se da će se broj liječnika koji odrađuju AT u narednim godinama povećavati, zatim smanjivati, a na kraju potpuno opasti. S druge strane, broj liječnika koji odrađuje BT ostat će relativno konstantan u narednim godinama, a zatim se naglo povećati.

No, što to znači za vas ako dolazite iz inozemstva u Švedsku?

Ukratko: ništa. Kako smo spomenuli, novi propisi već vrijede za sve liječnike školovane izvan Švedske te se od njih očekuje odrađivanje BT-a.

Kako izgleda specijalističko usavršavanje u Švedskoj?

Liječnica gleda u kameru i nosi knjige pod rukom

Liječnik koji želi podnijeti zahtjev za izdavanje uvjerenja o specijalističkoj osposobljenosti treba:

  • imati švedsku liječničku licencu i
  • odraditi specijalističko usavršavanje (ST).

Specijalizacija traje najmanje 5-5,5 godina (ovisno o grani medicine koju specijalizirate).

Tijekom specijalizacije radite kao liječnik pod nadzorom i kliničkim uputama te sudjelujete u dopunskoj izobrazbi.

Svaki ST liječnik mora imati program obuke koji se temelji na opisu željene specijalnosti.

Program osposobljavanja trebao bi uključivati ​​internu i eksternu izobrazbu, vrijeme za samostalno učenje i nadzor, kao i vrijeme za samostalan rad koji ST liječnik treba obaviti tijekom specijalizacije.

Svi pružatelji zdravstvenih usluga koji obučavaju ST liječnike se moraju pridržavati propisa Nacionalnog odbora za zdravstvo i socijalnu skrb kako bi usluga specijalizacije bila odobrena.

Priznaje li vam se specijalizacija odrađena u inozemstvu?

Kao ST liječnik u Švedskoj, možete, pod određenim uvjetima, završiti dio specijalizacije u inozemstvu. Drugim riječima, možete akreditirati specijalizaciju koju ste obavili u inozemstvu u okviru švedske usluge specijalizacije.

Konkretno, postoji mogućnost priznavanja do 4-4,5 godina (ovisno o propisima) staža liječnika u drugoj zemlji.

Da bi vam se usluga mogla priznati, potrebno je da:

☑️ ste radili kao ovlašteni liječnik pod nadzorom i kliničkom uputom
☑️ vašu specijalizaciju certificira poslovni menadžer ili ekvivalentna osoba u zemlji specijalizacije
☑️ vaš glavni nadređeni u Švedskoj potvrdi da je usluga doprinijela ispunjavanju zahtjeva za kompetencijom u švedskom opisu cilja koji vrijedi za vas.

Položite švedski jezik i ishodite licencu uz Incor

Bilježnica na kojoj piše "Learn Swedish" iznad zastave Švedske

Razmišljate li i vi o specijalističkom usavršavanju u Švedskoj? Prvi korak je učenje švedskog jezika. 

U tome vam može pomoći Zrinka, predavačica s 13+ godina iskustva. Ona vam, po završetku tečaja, pomaže i u ishođenju liječničke licence u Švedskoj.

Kod nje možete položiti švedski jezik do razine C1, a potom se odmah krenuti uključivati na švedsko tržište rada.

Jednostavno odaberite program koji odgovara vašem željenom stupnju i krenite. Po završetku dobivate certifikat. Odaberite tečaj ovdje. 

Liječnici u Hrvatskoj: što ih muči i zašto ih podržavamo?

28. siječnja je Hrvatski liječnički sindikat (HSL) najavio da kreće s “intenzivnim pripremama za sindikalne akcije”, a među njima i potencijalni štrajk. Povod za to je, kako se navodi u priopćenju, grubo kršenje dogovora postignutog između Vlade i liječnika u travnju 2023. godine.

U svojstvu konzultanata koji su u svakodnevnom kontaktu s liječnicima, iz prve ruke znamo da je situacija u Hrvatskoj zaista nepovoljna u usporedbi s brojnim drugim državama EU. Stoga se slažemo sa zaključccima liječnika te smatramo da je trenutna klima iznimno opasna za pitanje o(p)stanka kvalitetnog kadra.

Ukratko ćemo analizirati što se nije ispoštovalo te usporediti kako stvar stoji u drugim državama. 

Maska u ruci liječnika
Photo by Ashkan Forouzani on Unsplash

Liječnici i Vlada RH – incijalni dogovor

Kratko ćemo podsjetiti na četiri glavna zahtjeva koje su liječnici postavili, a Vlada prihvatila u travnju prošle godine:

  • usklađivanje platnih koeficijenata,
  • donošenje zakona o radno-pravnom statusu liječnika,
  • donošenje vremensko-kadrovskih normativa i
  • ukidanje „robovlasničkih“ ugovora za specijalizante.

Još je u studenom 2023., međutim, postalo jasno da od dogovora nema – ništa. Tada je izašao Plan i program mjera zdravstvene zaštite od 2023. do 2026. koji, prema mišljenju HUBOL-a i KoHOM-a, nije riješio niti jedno od kritičnih pitanja. Primjereni koeficijenti također nisu donešeni, kao ni Zakon o radno-pravnom statusu liječnika.

Penalizacijski ugovori

Osoba potpisuje ugovore
Photo by Dimitri Karastelev on Unsplash

Liječnici u RH su na području cijele Europske Unije jedini koji potpisuju penalizacijske ugovore o specijalističkom usavršavanju.

Takvi ugovori prislijavaju ih da u istoj bolnici nakon odrađenog specijalističkog usavršavanja odrade onoliki broj godina koliko im je trajala specijalizacija. Pritom nema tolerancije prema eventualno izmijenjenim okolnostima, kao što su loši međuljudski odnosi, potreba za preseljenjem obitelji, premala plaća i mogućnost dobivanja veće drugdje i slično.

Podsjetimo da je još 2020. godine dato pravno mišljenje stručnjaka prema kojem su takve kazne protivne europskom pravu, a konkretno:

  • odredbi o slobodi kretanja radnika (članak 45. UFEU-a),
  • odredbi o pravu poslovnog nastana (članak 49. UFEU-a) i
  • odredbi o slobodi pružanja usluga (članak 56. UFEU-a).

Ustavni sud i Vrhovni sud su također donijeli presude prema kojima su ranije odredbe o vraćanju bruto plaća u slučaju ranijeg napuštanja radnog mjesta proglašene nevažećima.

Unatoč tome, veliki broj bolnica i dalje nije ponudio svojim liječnicima povoljnije Anekse na potpis (iako su po zakonu to bili dužni napraviti).

Plaće

A što je s plaćama?

Pa, prvo treba reći da se prosječna satnica liječnika u Hrvatskoj kreće oko svega 10€. Recimo, u ožujku su prosvjednici tvrdili da specijalizanti i mladi liječnici rade za 55kn (~7.30€), a specijalisti za 70kn (~9.29€) po satu.

Čak i ako uzmemo u obzir da su se plaće otad nešto povisile, jasno je da uopće ne možemo govoriti o konkurentnosti s drugim zemljama EU:

  • Prema nekim izvorima, prosječna satnica liječnika u Irskoj iznosi 47€. Prema drugima, satnica se kreće od 22€ do 31€ ovisno o senioritetu. U svakom slučaju se radi o satnici koja je najmanje 2.36x veća od one u Hrvatskoj.
  • Prosječna satnica liječnika u Njemačkoj iznosi skoro duplo više; 75.61€.
  • Prosječna satnica liječnika u Danskoj još je viša – iznosi oko 88.41€.

Kod nas, pak, liječnici zarađuju tek nešto malo više od studenata – minimalna studentska satnica u 2024. godini iznosi 5.25€.

Tijekom sezone, najčešće se ne mogu ni mjeriti sa čistačicama i čistačima, kojima se satnica u pravilu kreće između 17 i 20€.

Radno opterećenje

Sat na zidu
Photo by Ocean Ng on Unsplash

Liječnici u hrvatskim bolnicama trenutno rade i do 300 sati mjesečno.

O tome svjedoči i činjenica da je primarijus Stanko Belina, za kojeg su mediji pisali da je u siječnju primio najveću isplaćenu plaću u javnom sektoru (9112,05€), otvoreno rekao da je u prosincu odradio 300 sati. Inače mu redovna satnica iznosi 168 sati, pa je samo u prosincu imao 132 prekovremena sata.

Podsjećamo da je Zakonom maksimalno dopušteno 300 prekovremenih sati godišnje.

Usto, liječnici u Hrvatskoj rade kao na traci s ogromnim brojem pacijenata. To je jedan od razloga zašto su inicijalno i tražili donošenje novih vremensko-kadrovskih normativa.

Za usporedbu, u Švedskoj je broj pacijenata po liječniku zakonski ograničen na 10 u smjeni. Prosjek, pak, iznosi 6-7 pacijenata po smjeni, a kod nas ograničenja uopće nema. Ako liječniku dođe 70 pacijenata, očekuje se da svih tih 70 pregleda i obradi, što dodatno doprinosi stresu i burnoutu.

Trenutno su propisani novi, “neobvezujeći” vremensko-kadrovski normativi u spomenutom Planu, no oni su samo pogoršali situaciju. Propisani su tako vremenski rasponi u kojima bi liječnici trebali obaviti preglede, no radi se o nerealnim procjenama. Cijepljenje bi se tako trebalo obaviti u svega 5 do 12 minuta, a krv izvaditi u 1 do 3 minute.

Jasno je da ovo uopće ne riješava problem liječnika već ih, dapače, dodatno opterećuje i smanjuje kvalitetu pružene usluge.

Odnosi

Naposljetku, treba reći da na nepovoljnu klimu za lječnike dodatno utječe jako naglašena piramidalna hijerarhija. Zbog nje su međuljudski odnosi u hrvatskim bolnicama većinom loši.

U Skandinaviji je, recimo, puno naglašenija linearna hijerarhija u kojoj je svatko nadležan za svoj dio posla te nema strogih odnosa nadređenosti-podređenosti. Takva hijerarhija doprinosi zadovoljstvu na radnom mjestu.

Usto, u Skandinaviji je jako dobro uspostavljen sustav menadžmenta ljudskih resursa u zdravstvu.

Ovisno o veličini, u svakoj regiji postoji odjel s 50-100 stručnih osoba koje brinu o zdravstvenim djelatnicima. Provode ankete, jednomjesečne razgovore o napretku, plaći, edukacijama, eventualnim problemima s kojima se djelatnici susreću privatno ili na poslu. Imaju i ulogu medijatora na odjelima, brinu o kvaliteti rada i opremljenosti radnog mjesta, zadovoljstvu kolektiva i slično.

Zaključne misli

Pitanje je – hoće li se Hrvatska uskoro, ako ikad, približiti standardima “uređenijih” država? Nažalost, čini se da trenutno ne postoji iskrena motivacija za to.

Problemi su javno izloženi; održani su višesatni pregovori. No, gotovo godinu dana kasnije – pomaka nema.

Zapravo, čini se da je jedino što se dogodilo bio nastavak iseljavanja liječnika. Hrvatsku je u međuvremenu napustilo još barem 148 stručnjaka.

Ugrabite blagdanski popust od 15% na tečaj švedskog jezika!

Božićni popust - Još nije kasno! Pokloni (si) tečaj švedskog jezika

Blagdanski popust od 15% na tečaj švedskog jezika po izboru!

Zrinkina škola švedskog poklanja vam 15% popusta na odabrani tečaj švedskog jezika (dostupne A1-C1 razine). Kako bi popust bio obračunat, tečaj je potrebno kupiti između 18. 12. od 9:00h do 22.12. do 15:00h. Požurite i uštedite do čak 82+ eura!*

Pregledaj dostupne tečajeve!

*Konačni iznos ovisi o odabranom tečaju i načinu plaćanja.

Polaznici o tečaju

Najviše mi se svidio Zrinkin pristup i njena otvorenost. Došla sam do B1 razine te uspješno položila istu.” – Patricia Balić (41), medicinsko laboratorijski tehničar

“Tečaj sam započeo 2018. godine te sam ga kompletno završio s C2 razinom. Do škole sam došao preko oglasa te sam jako zadovoljan tempom učenja i kako je sve napredovalo. Osim same pomoći oko učenja jezika, Zrinka je bila tu kroz cijeli proces i kroz pisanje sve potrebne dokumentacije kako bi na kraju završio i našao idealan posao u Švedskoj, gdje sam i dan danas.” – Ambroz Bambo Šutić (47), doktor obiteljske medicine

Jako sam zadovoljna Zrinkinom platformom, jer svaki video zapis mogu pogledati više puta, a na satima uživo Zrinka mi objasni sve moje nejasnoće. Također, pričamo na švedskom što mi puno pomaže u komunikaciji s drugim ljudima te vidim koliko napredujem kroz svaki sat uživo.” – Marija Klarić (25), zdravstveno-laboratorijski tehničar

Više informacija o Zrinkinoj školi švedskog možete saznati i ovdje.

 

 

 

Osvrt obitelji Despotović: Život inženjera radiologije u Švedskoj

 Željko i Tatjana Despotović su inženjeri radiologije. Nedavno su preselili u Karlstad, dvadeseti najveći grad u Švedskoj te glavni grad pokrajine Värmland. Donosimo vam njihove dojmove o životu i radu ondje.

Karlstad, Švedska
Photo by Gustaf Karlsson on Unsplash

“Na odlazak nas je motivirala sve gora generalna situacija u Hrvatskoj,” kaže Željko. Par godina su razmišljali o odlasku u Veliku Britaniju ili Irsku, gdje bi im poznavanje jezika olakšalo svladavanje početnih barijera pri preseljenju.

Na kraju su se, međutim, odlučili za Švedsku – kako kaže Željko, radi izazova i drugih stvari koje još i sami otkrivaju.

U preseljenju im je pomogla naša agencija. Zajednički smo pronašli poslove u gradu Karlstadu smještenom na otoku Tingvalli i sjevernoj obali jezera Vänern. Grad je poznat po svom sveučilištu i povijesti; upravo su se ovdje, na primjer, provodili pregovori kojima je prekinuta unija Norveške i Švedske 1905. godine.

U nastavku ćemo doznati više o dojmovima obitelji Despotović 6 mjeseci nakon preseljenja.

Uvjeti rada u Švedskoj vs. Hrvatskoj

“Uvjeti rada u Švedskoj su svakako bolji nego u Hrvatskoj,” priča Željko, a smatra da je to tako prvenstveno jer švedski zdravstveni sustav raspolaže s neusporedivo više novca.

Ističe da zato šveđani imaju i drukčiji mentalitet od onog na koji je nailazio u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

“Kolege u Hrvatskoj puno više improviziraju jer ih ograničeni resursi na to često prisiljavaju. To je u pravilu loše, no pomaže razviti inteligentan pristup izvođenju posla. S druge strane, kako je u Švedskoj sve – ali zaista sve – dostupno, ljudi se izričito oslanjanju na pisane rutine i pravila. Nisu stoga toliko skloni improvizaciji.”

No, što se tiče organizacije samog posla i radnih zahtjeva, Željko smatra da je situacija zapravo čak i gora nego u Hrvatskoj. To pripisuje kroničnom nedostatku zdravstvenog osoblja.

“Na papiru svakako ima dodatnih benefita. Na primjer, radnik ima pravo na čak 31 dan godišnjeg odmora svaku godinu. No, da bi te dane iskoristili onda kad vi to želite, morate čekati odobrenje. Do njega, pak, često ne dolazi radi spomenutog nedostatka osoblja.”

Inženjer radiologije = röntgensjuksköterska

Prvostupnici radiološke tehnologije u Švedskoj imaju drugi naziv unutar klasifikacije – röntgensjuksköterska, što se može prevesti kao “röntgen medicinska sestra.”

“To znači da, osim standardnog rukovanja medicinskom aparaturom i snimanja, ponekad moramo asistirati liječnicima u izvođenju pregleda fluoroskopijom i ponekim intervencijskim zahvatima. Također smo zaduženi i za bukiranje pregleda na modalitetima na kojima tijekom tog dana radimo.”

To podrazumijeva kontaktiranje drugih odjela na kojima leže pacijenti koji čekaju pregled, a često i direktno kontaktiranje pacijenata koji čekaju svoje termine kod kuće.

Prosječan radni dan inženjera radiologije

Željko je s nama podijelio i kako izgleda njegov prosječan radni dan u jutarnjoj smjeni. Pritom naglašava da RTG odjel radi 24/7, pa tako i on radi i u popodnevnoj te noćnoj smjeni, a i vikendom.

Pregled Željkova prosječna dana:

  • 7:30h: dolazak na odjel
  • 9:00-9:20h: fika pauza (pauza za kavu)
  • oko 11:30 – oko 12:15h: pauza za ručak
  • 16:15h: završetak radnog dana
Tri kave u rukama
Šveđani obožavaju svoje vrijeme za kavu, odnosno fika pauze. Photo by Nathan Dumlao on Unsplash

Reakcije bližnjih i savjet za kolege

Obitelj Despotović je već selila unutar Hrvatske, pa njihovi bližnji nisu bili šokirani odlukom o odlasku u Švedsku.

Proces preseljenja prošao je glatko, a u Švedskoj se obitelj dobro snašla – tamo žive i rade već 6 mjeseci. Pritom uspješno komuniciraju na švedskom, koji im je do samo prije godinu dana bio potpuno nepoznat.

“Snalazimo se, prema našem mišljenju, ali i mišljenju kolega, jako dobro.”

Stoga smo Željka upitali i ima li neki savjet za kolege koji i sami trenutno razmišljaju o preseljenju. Smatra da ne može dati strogi savjet jer smo svi drukčiji i stoga nema smisla poticati druge na selidbu. Misli da se radi o individualnoj odluci na koju se čovjek jedino sam može odvažiti i probati – “nema drugog načina.” 

Jeste li se i vi spremni odvažiti?

Kao što kaže Željko, na odlazak i rad u drugoj državi se jednostavno trebate – odvažiti. Ako ozbiljno razmišljate o tom koraku, slobodno nam se javite na info@incor.hr i rado ćemo vam pojasniti cijelu proceduru. Podsjećamo i da vam možemo pomoći sa svakim korakom vezanim uz preseljenje i pronalazak novog posla u skandinavskim zemljama.

Željko i Tatjana Despotović su neki od mnogih zdravstvenih djelatnika kojima smo pomogli ostvariti njihove planove o radu i životu u inozemstvu. Pronađite više osvrta naših kandidata ovdje!

Osvrt obitelji Ostojić: abdominalna kirurgija i anesteziologija u Švedskoj

Vladimir Ostojić je abdominalni kirurg. Zajedno sa svojom suprugom, anesteziologinjom Rijaldom, i ostatkom uže obitelji preselio je iz Hrvatske u Uppsalu – grad u Švedskoj s oko 140,000 stanovnika koji je inače poznat i kao švedski Cambridge. Zanimalo nas je njegovo iskustvo i zadovoljstvo radom i životom ovdje, a njegove odgovore donosimo u nastavku.

Katedrala u Uppsali, Švedska
Uppsala je sveučilišni grad poznat po, između ostalog, predivnoj gotičkoj katedrali iz 13. stoljeća. Ima i mnogo muzeja, barova i restorana. Photo by Shubhesh Aggarwal on Unsplash

Kako je obitelj donijela odluku o selidbi?

“Supruga i ja smo u Hrvatskoj za vrijeme COVIDa-19 zajedno imali skoro 15 dežurstava,” priča Vladimir. S obzirom da ujedno imaju i troje djece te nikog na raspolaganju za pomoć, obiteljski im se život činio sve težim i kompliciranijim.

“Drugi faktor je svakako bila i rastuća inflacija te sve skuplji život.” Zbog toga su Vladimir i Rijalda, uz gomilu dežurstava, počeli raditi i u privatnim poliklinikama. Tad su uvidjeli da rade sve više, a imaju sve manje – kako u materijalnom smislu, tako i u obiteljskom životu.

“Moram nadodati i da je hrvatski zdravstveni sustav s vremenom postajao sve suženiji, u smislu napredovanja i mogućnosti razvoja,” ističe Vladimir. Hrvatska ne ulaže dovoljno u liječnike, niti ih adekvatno nagrađuje. “Zbog svega toga smo odlučili da je vrijeme za promjenu.”

Dakle, prema Vladimirovim riječima, na odlazak iz Hrvatske su ga motivirala tri glavna razloga:

  • Nedostatak balansa između profesionalnog i privatnog života.
  • Nezadovoljavajuće plaće, posebno u doba inflacije.
  • Nedostatak mogućnosti za napredovanje i profesionalni razvoj.

Ove probleme su Vladimir i supruga odlučili riješiti odlaskom u Skandinaviju, zbog čega su se i javili Incoru po preporuci kolega. Spojili smo ih s drugim liječnicima koji su već preselili kako bi stekli bolji dojam o životu i radu u Skandinaviji.

To je bio i presudan korak – obitelj je definitivno odlučila preseliti, i to u Švedsku.

Zastave Švedske
Švedska je peta najveća i šesta najstarija država na području EU. Photo by CAR GIRL on Unsplash

Uvjeti rada u Švedskoj

Vladimir ističe da uvjeti rada mogu znatno varirati ovisno o radnom mjestu i veličini grada. No, prema njegovom iskustvu, švedski zdravstveni sustav se znatno razlikuje od drugih zdravstvenih sustava u EU, a pogotovo od hrvatskog.

“Švedska koristi najnapredniji, slobodno mogu reći u cijelom svijetu, digitalni sustav,” kaže Vladimir. Pomoću njega se u svakom dijelu zemlje u svakom trenutku mogu vidjeti svi podaci o pacijentu. “Sve zabilješke su također uvijek dostupne i samom pacijentu.” Liječnici, međutim, skoro ništa ne pišu niti ne tipkaju, već za to imaju vojsku administratora.

Također, u bolnici gdje rade Ostojići provode se zahvati koji se možda ne rade nigdje drugdje na svijetu. Švedska ulaže jako puno novca u  sustav, pa i svakodnevne metode i tehnike liječenja prate svjetske trendove. I napredak djelatnika je skoro zagarantiran. On ovisi gotovo isključivo o tome je li djelatnik za to zainteresiran, smatra Vladimir.

Osim toga, kaže i da su Šveđani vrlo organizirani i detaljno slijede postavljene smjernice i pravila, a ona postoje za gotovo sve što se može vidjeti ili dogoditi u zdravstvu. Posao se, zbog svega toga, obavlja bez stresa.

“Na poslu skoro nikad, a možda čak i doslovno nikad, nema nervoze i svađe… to je Švedanima nepoznat pojam.”

Prosječan radni dan

Vladimir ističe da njegov radni dan nije nužno i standardan za Švedsku. Na primjer, od ponedjeljka do četvrtka radi do 16:15, a petkom do 15h. Vladimirova supruga, pak, petkom radi do 14:30. No, u svakom slučaju, petkom se u mnogim bolnicama radi kraće jer je taj dan rezerviran za obitelj.

Vladimir kaže da na klinici ima dosta posla, ali se uglavnom zna tko što radi i što se treba napraviti. Također, uvijek se može napraviti pauza i popiti kava – Šveđani jednostavno obožavaju fiku, odnosno pauzu za kavu.

Kratki pregled Vladimirova radnog dana:

  • 7:30 – početak radnog dana
  • 12:00 – 12:30 – pauza za ručak
  • 16:15 ili 15:00 – kraj radnog dana
Sat na zidu
U Švedskoj nikad ne morate čekati kraj radnog vremena kako biste popili kavu. Photo by Ocean Ng on Unsplash

Rad u Švedskoj vs. rad u Hrvatskoj

Razlike između švedskog i hrvatskog zdravstvenog sustava su velike, smatra Vladimir. “Sustav je pun novina i iznenađenja za nekog tko dolazi iz Hrvatske.” U početku može djelovati složeno i komplicirano, no s vremenom postaje jasno da je švedski sustav značajno napredniji i uređeniji.

Ta uređenost ogleda se i u evidenciji o radnicima te, u konačnici, plaći. Vodi se evidencija o odlasku i dolasku te sve ima svoju satnicu. “Tako se, na primjer, i telefonski razgovori u pripravnosti plaćaju.” Odrađene sate liječnici potom mogu “zamijeniti” za novac ili slobodno vrijeme unutar tri mjeseca.

Vladimirovom osobnom zadovoljstvu doprinosi i činjenica da su mu u Švedskoj na raspolaganju najnovije metode, najnovija saznanja i vrhunska edukacija u polju interesa. Povrh toga, liječnicima su dostupni i skoro pa neograničeni resursi.

“U socijalnoj Švedskoj se skoro pa i ne pita zašto nešto košta koliko košta, već se uvijek napravi ono što je najbolje za pacijenta, iako je to najčešće i najskuplje.”

Ljudske ruke na stolu
U Švedskoj još uvijek postoji velik naglasak na dobrobiti kolektiva i jednakim mogućnostima za sve. Zdravstveni sustav se, na primjer, gotovo u potpunosti financira putem poreza te je dostupan svim građanima. Photo by Clay Banks on Unsplash

O Šveđanima

“Šveđani su otvoreni, iskreni i puni strpljenja prema nama pridošlicama,” kaže Vladimir.

Od najmanjih ih se nogu uči da budu snäll, odnosno ljubazni, a u 99% slučajeva doista takvi i jesu. Dapače, toliko su ljubazni da vam gotovo nitko neće ništa reći ako kažete nešto krivo. Vladimir ističe da u tome potencijalno vidi i manu. “Ja bih volio da mi se kaže kad sam u krivu.”

Druženje sa Šveđanima i pravi prijateljski odnos, međutim, ne formira se tako lako. “Treba dosta vremena da vas prime u svoj krug,” kaže Vladimir, pa se pridošlice uglavnom druže s drugim strancima. Ipak, ljudi s Balkana ne manjka, pa se skoro svugdje da naći ljude s kojima možete popričati na domaćem jeziku.

Što s obitelji i prijateljima?

Preseljenje u drugu državu uvijek podrazumijeva i ostavljanje dragih nam ljudi iza sebe, a to nikad nije lako. Međutim, Vladimir ističe da skoro uvijek možete dobiti tjedan-dva slobodno za odlazak kući ako prethodno imate višak sati. Avionske karte su prilično jeftine, pogotovo ako ih rezervirate unaprijed.

Tko želi, taj se lako može organizirati i tako često posjećivati obitelj i prijatelje, zaključuje Vladimir.

Pas u kutiji
Odluku o preseljenju nemojte donositi preko noći – no nemojte ju niti izbjegavati radi čistog straha. Photo by Erda Estremera on Unsplash

Savjet za kolege koji razmišljaju o selidbi

Vladimire, hvala vam na osvrtu! Za kraj, što biste preporučili kolegama koji i sami razmišljaju o radu u inozemstvu? “Prvi savjet je da što bolje naučite jezik. Nakon toga se naoružajte strpljenjem.” Svaki početak je težak, kaže Vladimir, a pogotovo kad ga “odrađujete”  u stranoj zemlji i na stranom jeziku.

“No, poslije početne krize, čovjek počinje uviđati da je napravio dobar izbor… takvo je barem naše iskustvo,” zaključuje Vladimir.

Vladimir je jedan od mnogih liječnika kojima smo pomogli ostvariti snove u inozemstvu. Pronađite više osvrta naših kandidata ovdje!

Zdravstveni sustav u Portugalu – zašto liječnici sve više migriraju?

Nedavno smo imali prilike posjetiti sajmove u Portugalu, konkretno Lisabonu i Portu, i upoznati brojne liječnike koji rade u portugalskom zdravstvenom sustavu. Šokirala nas je činjenica da je velik broj liječnika iskazalo izuzetno nezadovoljstvo radom i životom u ovoj zemlji.

Zdravstveni sustav u Portugalu je, čini se, pred samim krahom. Photo by Mulyadi on Unsplash

Stekli smo dojam da je nezadovoljstvo najraširenije među specijalistima obiteljske medicine, no nije isključeno da se i drugi tako osjećaju. To nas je potaklo da se zapitamo — je li situacija u Portugalu zaista tako zabrinjavajuća?

Odlučili smo istražiti jesu li i drugi liječnici također nezadovoljni zdravstvenim sustavom u Portugalu te što je tomu uzrok. Otkrića su zaista alarmantna.

Jesu li liječnici zaista nezadovoljni portugalskim zdravstvenim sustavom? 

Naše istraživanje uvelike je potvrdilo ono što su nam rekli i sami liječnici. U Portugalu zaista postoji velik broj nezadovoljnih zdravstvenih djelatnika, a mnogi od njih odlučili su migrirati u druge zemlje. 

Medicinske sestre, na primjer, mahom sele u Švicarsku. Između 2020. i kraja 2022. godine je, tako, prema službenim podacima, iz Portugala otišlo više od 3,300 medicinskih sestara. K tome, procjenjuje se da je njih čak 15,000 napustilo zemlju od 2015. godine.

No, medicinske sestre su daleko od jedinih zdravstvenih djelatnika koji su nezadovoljni stanjem u 
Portugalu. U 2023. su tako svi liječnici štrajkali, a u listopadu i održali proteste ispred zgrade 
Ministarstva zdravstva. 

Čini se, međutim, da je situacija zaista najgora po pitanju specijalista obiteljske medicine. Procjenjuje se da oko 1.6 milijuna ljudi u Portugalu uopće nema svog obiteljskog liječnika, a situacija s liječnicima hitne ginekologije i opstetricije je gotovo podjednako zabrinjavajuća.

Što je uzrokovalo ovo veliko nezadovoljstvo?

Lisabon, Portugal
Portugal je zemlja velikih ljepota, no može li to nadoknaditi nedostatke ondašnjeg zdravstvenog sustava? Photo by Tom Byrom on Unsplash

Iz privatnih razgovora s liječnicima iz Portugala dobili smo dojam da je glavni uzrok nezadovoljstva neproporcionalno velik broj radnih sati naspram plaće. Radi se puno, a zarađuje se malo. Usto, primarni sektor je podjednako neorganiziran kao u Hrvatskoj.

Radno vrijeme i prekovremeni sati su zahtjevni i intenzivni. Liječnici moraju jako puno dežurati i skupiti popriličan broj prekovremenih da bi dobili pristojne plaće. Mladi liječnici, pak, također nisu zadovoljni provedbom specijalizacije. 

Naše kratko istraživanje uvelike je potvrdilo i ove razloge nezadovoljstva koje su nam naveli liječnici u razgovoru:

  • Oko 47.8% zdravstvenih djelatnika pokazivalo je simptome visokog stupnja pregorijevanja (burnouta). 
  • 66% liječnika na odjelu primarne zdravstvene zaštite pati od visoke razine emocionalnog zamora.
  • Jedan od razloga organiziranih protesta bilo je odbijanje liječnika da rade više od zakonom propisanih 150 prekovremenih sati. (!)
  • Neki od glavnih zahtjeva ovih protesta bili su upravo bolji radni uvjeti i bolja plaća. Poseban je naglasak na ograničavanju prekovremenih sati i smanjivanju 18-satnih dežurstava na 12 sati. Prosvjednici pritom ističu da im se plaće nisu korigirale već 10 godina.

Vlada se, međutim, ne čini previše naklonjena niti prosvjednicima niti njihovim zahtjevima. Barem zasad, na vidiku nema znakova značajnijeg poboljšanja sustava. Što onda liječnicima preostaje nego zaista napustiti zemlju? 

Napustiti Portugal ili ostati?

Odluka o preseljenju ne donosi se lako, pogotovo ne kad se radi o državi u kojoj smo rođeni ili u kojoj smo proveli dugo vremena. Ipak, ponekad nemamo druge opcije. Kako je to opisala predsjednica udruge medicinskih sestara u Portugalu, vlada je donijela odluke koje su ekvivalentne kupovanju avionskih karata zdravstvenim djelatnicima. Poručuje im se “otiđite, ne trebamo vas.”

Stoga, kad situacija zaista postane bezizlazna, ipak vrijedi razmisliti o novom životnom početku negdje drugdje. 

Mnoge zdravstvene djelatnike u tome koči činjenica da ne pričaju službeni jezik države u koju potencijalno žele preseliti. No, naučiti se zaista može! Tome svjedoče naši brojni kandidati koji su i sami morali naučiti jezike odabranih zemalja. 

Uzmimo medicinsku sestru Maju za primjer.

Maja je pohađala Zrinkinu školu švedskog i bez ikakvog prethodnog znanja u par mjeseci položila 
A1 i A2 stupnjeve! Osim toga, ističe da je uz jezik, naučila puno i o kulturi i društvu u Švedskoj, 
što joj je olakšalo prilagodbu nakon preseljenja. Pročitajte njen osvrt ovdje.

Usto, ako ste dosad radili u Portugalu, vjerojatno već imate vještine koje su potrebne — i koje će biti visoko cijenjene — u brojnim zemljama. Na kraju krajeva, možete otići u drugu zemlju i na “pilot godinu”. Ako ne prođe dobro, uvijek se možete vratiti ili odabrati drugu zemlju koja više odgovara vašim potrebama.

Iz Portugala u Skandinaviju?

Hudiksvall, Švedska
Skandinavske zemlje su po mnogočemu dobar odabir za liječnike koji su već radili u zdravstvenom sustavu u Portugalu. Photo by Rebecca Johansson on Unsplash

Skandinavske zemlje mogu biti idealan odabir za nastavak karijere nakon Portugala. 

Naime, brojni specijalisti u Portugalu rade na sličan način kao specijalisti u Švedskoj, Danskoj i Norveškoj. To se posebno odnosi na specijaliste obiteljske medicine. 

I u Portugalu i u skandinavskim zemljama specijalisti obiteljske medicine rade i primarnu pedijatriju, 
primarnu ginekologiju i primarnu psihijatriju (dijagnostika) te male kirurške zahvate, kao što je 
šivanje rana i slično.

S obzirom na to, obiteljski liječnici bi lako mogli prenijeti svoje vještine na skandinavski sustav i samo ih nastaviti dodatno razvijati.

Drugi razlog zašto je Skandinavija tako dobar izbor jest što su tamo riješeni gotovo svi problemi koji muče portugalske liječnike. Napravili smo kratak pregled tih problema u nastavku.

Portugal

 

Skandinavija

 

Kompetitivne plaće

(Prosječna plaća liječnika u Portugalu iznosi 88,392 EUR godišnje)

☑️

(Prosječna plaća liječnika u, na primjer, Danskoj iznosi 183,342 EUR godišnje – više od 2x više!)

Balans između profesionalnog i privatnog života

Gotovo nepostojeći (prekovremeni sati, duge smjene)

☑️

Izuzetno važan; skandinavske zemlje prakticiraju česte fika pauze (pauze za kavu tijekom smjene) i organiziraju rad tako da niti jedan tim nije preopterećen

Prekovremeni sati

Česti; rijetko nadoknađeni slobodnim danima

☑️

Mogući, ali gotovo nikad ne i obvezni; uvijek nadoknađeni slobodnim danima

Međuljudski odnosi na poslu

Pretežno loši

☑️

Pretežno dobri; naši kandidati ističu da se kolege međusobno jako cijene i poštuju, a da su na druženja izvan posla svi pozvani

Osim u skandinavskim državama, Incor vam nudi mogućnost zaposlenja i u drugim zemljama, a pritom vam pomažemo u cijelom procesu preseljenja i organizacije života. 

Mogućnosti za liječnike u čak 9 zemalja

Specijalisti koji razmišljaju o preseljenju mogu nam se obratiti za pomoć pri pronalasku posla u sljedećih devet zemalja:

  • Norveška
  • Švedska
  • Danska
  • Irska
  • Njemačka
  • Austrija
  • Švicarska
  • Belgija
  • Francuska

U nekim od ovih zemalja imamo mogućnosti i za liječnike ne-specijaliste. Ukoliko vas one zanimaju, molimo vas da nam se direktno obratite na info@incor.hr ili putem kontakt obrasca.

Možemo vam pomoći u gotovo svakom segmentu pronalska posla i preseljenja, a ovdje izdvajamo samo neke od naših usluga:

  • Pronalaženje željene pozicije u željenoj državi
  • Pronalaženje tečaja jezika 
  • Priprema CV-a na potrebnim jezicima
  • Ishođenje potrebnih licenci za rad
  • Pronalaženje smještaja, škole i vrtića (ako je potrebno)
  • Podrška tijekom prvih 6 mjeseci kako biste se lakše asimilirali na novu životnu i radnu sredinu.

Migrirati u drugu državu ili ne? 

michal b 66NaCdBrkCs unsplash
Svaka selidba je zahtjevna, ali ponekad je i nužna. Photo by Michal B on Unsplash

Naravno, preseljenje je velik korak i o njemu morate odlučiti sami. No, ako ste nezadovoljni trenutnim stanjem na radnom mjestu, možda je vrijeme da napravite rez. To nikad nije bilo lakše nego u 21. stoljeću, dobu globalizacije i digitalizacije. 

Također, migriranje u drugu državu ne mora biti konačan potez koji će obilježiti vaš čitav život. Kao što smo već spomenuli, u svoju se državu uvijek možete vratiti, a možete i otići dalje nakon godinu-dvije života u drugoj državi. 

Na preseljenje gledajte kao na mogućnost za nešto bolje; za usavršavanje, učenje, bolju zaradu i manje radnih sati, više vremena s obitelji i vlastitim privatnim aktivnostima. Kad otklonite strah, zvuči li to kao nešto što bi htjeli? Vjerojatno da. 

Stojimo vam na raspolaganju ako se odlučite na taj potez.

 

Osvrt medicinske sestre Maje: iz Zagreba do Švedske

Maja Marton je medicinska sestra koja je iz Zagreba preselila u Hudiksvall, grad od oko 15,000 stanovnika u Švedskoj. Svoj put započela je polaganjem prva tri stupnja švedskog jezika u Zrinkinoj školi švedskog i tako podigla svoju konkurentnost na natječajima i lakše dobila posao u odabranoj zemlji. Otamo nam i piše ovaj osvrt na život i rad u Švedskoj.

Hudiksvall, Švedska
Hudiksvall u Švedskoj. Photo by Rebecca Johansson on Unsplash

“Nakon nekoliko godina rada u bolnici kao medicinska sestra, brojnih prekovremenih sati, nedostatka vremena za osobni život i svakodnevnog stresa na poslu, počela sam razmišljati o preseljenju u drugu zemlju,” piše Maja. Kaže da su je skandinavske zemlje oduvijek privlačile radi boljih uvjeta života, prirode te hladnije klime.

Najviše joj se ipak svidjela Švedska pa je upravo tamo odlučila započeti nov život. U tome joj je pomogao Incor.

Prvi koraci: Učenje jezika i pronalazak posla

Maju u njenom naumu nije spriječilo ni to što ne priča švedski niti činjenica da je preseljenje velik životni korak. Znala je da postoje agencije koje joj mogu pomoći, no na kraju se nedvojbeno odlučila za Incor “radi najpristupačnije podrške i najboljih uvjeta”.

Pohađala je i Zrinkinu školu švedskog kako bi se bolje upoznala sa švedskom kulturom i jezikom.

“Zrinka je od početka bila vrlo pristupačna i uvijek spremna pomoći, a fleksibilan tempo učenja jezika savršeno je odgovarao mom slobodnom vremenu.”

Završila je A1 i A2 stupanj, a osim samog jezika i gramatike, naučila je podosta i o kulturi i običajima Šveđana. “To mi je pomoglo u razumijevanju razlike u kulturi i bržoj prilagodbi u društvo nakon preseljenja,” kaže Maja.

Danas smatra da švedski jezik nije toliko težak, ali niti lagan. Pomoglo joj je prethodno poznavanje engleskog jezika jer su neke riječi i izrazi vrlo slični. “Sve skupa mi je bilo vrlo zanimljivo i jedinstveno iskustvo.”

Gotovo odmah nakon što je završila A2 stupanj, Incor joj je ponudio natječaj za posao medicinske sestre u bolnici u Hudiksvallu. Odlučila se prijaviti, a i tu joj je značajno pomogao Incor.

Bili su joj plaćeni i put i smještaj, pa je na njoj samo bilo pripremiti se za intervju.

Preseljenje

Biznis sastanak
Zrinkina škola švedskog Maji je bila od velike pomoći. Photo by Jason Goodman on Unsplash

Maja kaže da joj se učenje švedskog jezika itekako isplatilo. “Poslodavci su vidjeli da se ozbiljno namjeravam preseliti jer već imam tri položena stupnja,” kaže Maja, i naglašava da joj je to omogućilo dodatne „bodove“ i pozitivan ishod. Dobila je posao!

“Dala sam otkaz u bolnici te započela s intenzivnim tečajem švedskoj jezika, plaćenim od strane agencije Incor,” kaže Maja. Nekoliko mjeseci kasnije, odnosno nakon položenog B2 stupnja, došlo je vrijeme za preseljenje.

Incor joj je u međuvremenu pronašao smještaj i organizirao selidbu. “Što je najbitnije, cijeli proces mi je prošao bez stresa,” priča Maja. “U svakom sam trenutku imala podršku i pomoć Incora.”

Rad u Švedskoj

Maja se zaposlila na odjelu Interne medicine gdje je doživjela nova iznenađenja, prvenstveno što se tiče načina rada. “Sve je vrlo dobro organizirano,” kaže Maja. Osoblje je podijeljeno u timove, a svaki tim ima optimalan broj pacijenata. “Gleda se na to da nitko nije preopterećen poslom.”

Poslodavcu je bitno da nitko nije pod stresom i da su pacijenti zbrinuti na najbolji mogući način. Zato se, na primjer, u smjenu uvode dodatne i pomoćne sestre ako netko od timova treba pomoć.

“Od osoblja su svi vrlo pristupačni i pristojni. Uvijek su spremni pomoći ako nešto ne znaš, čak i ponoviti više puta bez podizanja tona ili nestrpljenja,” kaže Maja. Postavljanje pitanja ovdje nije znak neznanja ili nekompetencije, već se zapravo isto cijeni. “Najbitnije je da se posao obavi ispravno, i zato su svi spremni uvijek pružiti podršku.”

Osim toga, Maja kaže da su im pauze važne. “Svaki radni dan oko 9h je vrijeme za fiku – tradicionalno vrijeme za kavu, kratki snack i druženje, koje Šveđani jako cijene.”

Dojmovi o Šveđanima

Ruke nekoliko ljudi zajedno postavljene jedne na drugima
Maja se uvjerila da je mišljenje da su Šveđani hladni samo stereotip. Photo by Hannah Busing on Unsplash

I Maja je, kao neki njene kolege, prije preseljenja čula da su Šveđani hladni i nepristupačni, ali joj je život u Švedskoj dokazao suprotno. “Osim toga što će ti uvijek strpljivo i mirno pomoći i objasniti posao, poštuju i cijene svaku osobu.” Kaže i da se na kraju smjene zahvaljuju jedni drugima za dobar radni dan ili dobro obavljen posao.

Također, povremeno se organiziraju i zajednička druženja izvan posla na koja su svi dobrodošli. Maja smatra da joj je učenje jezika puno pomoglo u uklapanju u kolektiv. Malo joj je teže razumijeti izraze u brzom razgovoru, ali ističe da bilo koga u svakom trenutku može zamoliti da ponove što su rekli ili da govore sporije. Njeno iskustvo je da će Šveđani to rado učiniti.

Zaključno

Majo, hvala ti na osvrtu! Možeš li nam za kraj reći, jesi li zadovoljna svojom odlukom da odeš u Švedsku? “Općenito mogu reći da sam s gradom, poslom, ljudima, smještajem i okolinom vrlo zadovoljna. Iako sam tek na početku, već sada mogu reći da napokon  živim zadovoljno i bez stresa.”

Maja kaže i da više nije puna nervoze kad razmišlja što ju čeka idućeg radnog dana. Odlazi na posao i vraća se s posla zadovoljna. I sam proces prilagodbe novoj okolini i kulturi ide dan po dan i bez stresa.

Svojim kolegama može samo preporučiti da učine isto, ako o tome razmišljaju. “Za mene osobno je preseljenje u Švedsku nešto najbolje što sam mogla napraviti za sebe i svoj život,” zaključuje Maja.

Maja je jedna od mnogih zdravstvenih djelatnika kojima smo pomogli ostvariti njihove planove o radu i životu u inozemstvu. Pronađite više osvrta naših kandidata ovdje!