Dom blizu doma, osvrt Martine, dr. radiologije u Austriji

Kada je riječ o razlozima za preseljenje, oni su različiti poput ljudi koji o njima odlučuju, no sam korak preseljenja za svakog pojedinca uvijek je velik. Zato je blizina obitelji za našu današnju sugovornicu bio važan faktor u odabiru buduće destinacije. Više detalja o preseljenju u Austriju saznajte od doktorice radiologije Martine Džoić Domiković.

Odluka o preseljenju nikad ne dolazi od jednom, ona se podsvjesno kreira u našem umu tijekom životnih iskustava i oblikuje motivacijske razloge za odlazak prema boljoj budućnosti. I kod naše sugovornice odluka o preseljenju nije došla odjednom, nego tek dolaskom djece. “Opcija „odlaska i preseljenja“ se u našim glavama (supruga i mene) počela vrtiti otkako smo dobili djecu i nekako shvatili da ne želimo da odrastaju u nama dobro poznatim uvjetima. Naravno da su pridonijele i naše okolnosti rada i nezadovoljstvo na poslovnom planu, no mislim da bi se sami zbog sebe teško odlučili na tako velik korak.” Priznaje ipak da je Skandinavija bila prvi odabir zbog svih svojih prednosti, ali Austrija je bila bliže obitelji i domu.

Znanje njemačkog jezika je obavezno za licencu

“Proces selidbe je svakako najbolniji dio priče o preseljenju. U usporedbi s kolegama koji su otišli za Skandinaviju, tu je Austrija daleko iza. Bez obzira koliko im nedostaje liječnika, neće smanjiti kriterije za dolazak – nivo C1 jezika je obavezan kao i polaganje medicinskog njemačkog u Komori liječnika.” Bez tečnog znanja jezika i položenog ispita nema svrhe gledati poslove jer je to neophodno za izvrsnu zdravstvenu skrb o pacijentima u austrijskim zdravstvenim ustanovama. Iako uvjeti rada u Austriji nisu idealni, Martina smatra da su neusporedivo bolji od onih u domaćem zdravstvu, a tome pridonosi činjenica da promjena posla nije nešto od čega treba bježati. “Ovdje nitko neće trpiti nešto čime nije zadovoljan ako to ne može promijeniti, nego će promijeniti posao. To je nesto što ovdje rade ljudi s 50 godina i uopće nije problem npr. promijeniti struku.” 

Uz bolje uvjete liječnicima su dostupni odlična oprema i uređaji, a rad se nastoji olakšati koliko god je moguće. “Konkretno u mojoj struci (radiologija) sve je podređeno tome da se što manje bavim bilo čime drugim nego samo čistim radioloskim poslom, tako da na kraju dana odradim puno više posla i pacijenata, ali sam definitivno odmornija i manje opterećena. Sve što ne funkcionira se pokušava riješiti, home office nije nikakav tabu nego se maksimalno koristi u radiologiji (bolesna djeca, lakše prehlade)…” I edukacije kao i pristupi online aplikacijama i bazama podataka sa stručnom literaturom austrijskim liječnicima su uvijek dostupne, poželjne i financirane.

Kako izgleda radni dan radiologa u Austriji?

Martina radi u maloj bolnici tako da ne njezin tim ne pokriva dežurstva nego to za njih radi teleradiološka firma pa vikende, popodneva i blagdane može provesti odmarajući. Uz to, teleradiološka firma odradi i posao koji djelatnici nisu stigli odraditi do 16 sati. “Dakako tko želi može raditi od doma npr. hitne CT i to dobije plaćeno, ali zbog manjka kadra je sutra na poslu. Postoji i opcija da ne radi cijelu noć nego npr. od 16-22h od kuće ili satnicom vikendu koju želi, no to sve je opcija, a ne uvjet.”

Organizacija radnog dana je u dogovoru s kolegama, poštujući pri tome radne zakone i organizaciju ustanove. “Radni dan traje 8,5h, počinje od 7:30 pa do 16, međutim nije fiksno. Mogu početi od 7 ili od 8, pola sata je pauza za ručak gdje se na odjelu podijelimo tko ide u prvoj, a tko u drugoj turi u restoran tako da se zaista provodi vrijeme s kolegama. Neka naša predrasuda kako se ovdje ljudi ne druže nego samo rade je potpuno, ali potpuno pogrešna.” Da Austrijanci zaista nisu toliko hladni, Martina je doživjela kroz razne situacije privatno i na poslu. “Na poslu se često družimo, npr. neka ustaljena navika je da se čitav advent svaki dan u 16h prije odlaska kući popije zajedno gin-tonic. Kod nas je jutarnja kava navika, ovdje je to kava u toku radnoga dana.”

Slobodno vrijeme provodi se uživajući u životu i maksimalnom iskorištavanju slobodnog vremena, a uz to blizina skijališta donosi svoje prednosti. “Austrijanci doista uživaju u životu, jako su orijentirani ka sportu i zdravom životu, vikende koriste za punjenje baterija na maksimalno, standard je puno viši pa im novac ne predstavlja problem. Živimo u skijaškom predjelu, tako da djeca od 2 godine staju na skije, zimi se svaki vikend provodi na skijanju ili nekom zimskom sportu, ljeta na planinarenjima. Vikendom ovdje rijetko tko kuha, vikendi su za druženje pa se uglavom jede u restoranima.”

Blizina doma i zajedničke točke

Razloge za preseljenje i odabir Austrije je naša stručna sugovornica već objasnila, a osvrnula se i na druge prednosti blizine domovine. “Ono sto je svakako prednost je blizina doma, mogućnost da možemo otići na tulum u Zagreb za vikend i biti u ponedjeljak na poslu. I svakako da Austrijanci imaju puno više dodirnih točaka s nama, krenuvši od kulture i običaja do hrane i klime.” Primjetila je Martina da Austrijanci djeluju “mekše” od Njemaca zbog blizine Italije i Balkana pa se to vidi u opuštenijim strukturama i slijeđenju pravila. A podijelila je i savjet za kraj za sve one koji razmišljaju o preseljenju. “Moj savjet za sve kolege koji razmišljaju o odlasku vani je da dobro porazgovaraju unutar svoje obitelji prema čemu imaju veći afinitet, koji uvjeti života i rada su im bliži i što više njima individualno odgovara. Dakako, da ustraju u svojim ciljevima i ne odustaju od onoga sto žele.”

Više osvrta drugih kandidata pročitajte ovdje!