Iskustva doktora obiteljske medicine iz Švedske

Jedno od ključnih pitanja prije donošenja svake velike odluke je “Što me čeka?”, a pogotovo kada se selimo u drugu državu. Nitko nam ne može dati točan odgovor na to pitanje, ali može nam pomoći prenošenjem svojeg osobnog iskustva. U ovom osvrtu donosimo osvrte naših zadovoljnih kandidata koji su prihvatili ponude u Švedskoj i pronašli sreću u Skandinaviji.

Osvrt dr. Bartula, doktora obiteljske medicine o Švedskoj

Dr. Bartul u Švedsku se preselio kako bi svojoj obitelji osigurao bolju budućnost, a za preseljenje je u konačnici presudan bio novac. Unatoč uvriježenom mišljenju da su liječnici dobro plaćeni, to zapravo nije tako. ”Liječnici u Hrvatskoj imaju tzv. status koji je umjetan. Iz nekakve političke korektnosti i tzv. skromnosti, postajemo tragikomični i nama samima, ali i širokoj društvenoj zajednici. Ako se malo osvrnete nitko ne drži do doktora, a mi stalno, iako jedva sastavljamo kraj s krajem, tupimo kako se “eto borimo za nekakve bolje uvjete, poštivanje struke, itd”. Najnoviji zakon o zdravstvenoj zaštiti pokazuje koliko je vlastima, ali i puku stalo do nas.”, ogorčen je odnosom prema liječnicima dr. Bartul jer vjeruje da se ova situacija odražava nepovoljno na cijelo društvo.

Što se uvjeta rada tiče, usporedba Švedske i Hrvatske je nemoguća prema riječima ovog iskusnog doktora jer “bi to bilo kao da u realnom životu uspoređujete jedan Ferrari sa polovnim Fiatom kojeg ste već stotinu puta popravili”. U Švedskoj doktore cijene i dobrodošli su, a adekvatno plaćanje za rad nije uopće upitno. Ukoliko se pojave problemi, sa doktorima se razgovara i konzultira oko slučajeva pacijenata. Razlog tome je što se mišljenje liječnika itekako cijeni i poštuje.

Našem sugovorniku radni dan u obiteljskoj medicini započinje ujutro u 8, a završava u 17 sati uz obaveznu neplaćenu pauzu za ručak u trajanju od sat vremena. Pauza je najčešće između 12 i 13 sati, a radno vrijeme je strukurirano tako da doktori imaju vremena za pacijente, administraciju ili edukaciju. Edukacije i seminari su planirani, poželjni i svaki djelatnik ima pravo na njih. Postoje i obavezna dežurstva jednom ili dva puta tokom mjeseca koja se dodatno plaćaju. U profesionalnom životu dr. Bartul smatra Šveđane pristupačnim ljudima koji vole pomoći i jako su profesionalni. Oni poštuju pravila i, ne manje važno, privatnosti drugih. 

U Švedskoj i medicinske sestre i tehničari imaju veliku ulogu u liječenju pacijenta jer su aktivno uključeni u cijeli proces. Obično su sestre specijalizirane za različite bolesti i stanja poput dijabetesa, KOP/astme, psihičkih problema, srčanih zatajenja i više. Često rade i procjene, savjetovanja te kontrole pacijenata bez prisutstva liječnika.

“Temeljna razlika izmedu švedskog i hrvatskog modela obiteljske medicine jest da pacijenti odabiru Dom zdravlja, a ne pojedinog liječnika i njegov tim. Druga razlika, ali ne manje bitna jest da se pacijenti moraju naručiti na pregled, telefonom, osobnim dolaskom, preko službene stranice regionalnog zdravstvenog portala, pa čak i prilagođenoj zdravstvenoj web platformi na kojoj možeš opisati svoje zdravstvene probleme i komunicirati za zdravstvenim osobljem.”, pojašnjava dr. Bartul razlike zdravstvenih sustava dvije države. Važna je razlika u broju djelatnika koji obavljaju taj posao pa je tako primjerice u Švedskoj potreban nemali broj tajnica, recepcionista, medicinskih sestara, psihologa i fizioterapeuta kako bi se ovaj proces odvijao neometano. Pritisak na liječnike naravno postoji uslijed povećanog opsega posla, ali ne kao u Hrvatskoj, a plaća je neusporedivo bolja.

Za našeg sugovornika dileme nema: “Ova je zemlja primjer kako se čuva i gradi profesionalni dignitet i priznati status u društvu. Ako Vam je imalo stalo do Vašeg statusa, boljeg  života i zdravlja,te budućnosti vaše djece, dodite u Švedsku ili barem počnite postupak.” poručuje svim kolegama doktor koji je svoju svijetlu budućnost pronašao u Švedskoj.

Osvrt Dijane – doktorice obiteljske medicine o Švedskoj

Dijana Mršić Novački specijalistica obiteljske medicine u Švedskoj je nepune četiri godine, a svake godine sve više je sigurna u to da je upravo odluka o preseljenju bila potpuno ispravna. Razlozi za to su brojni – od načina pristupa liječenju tijekom pandemije, radnih uvjeta pa do načina života.

“Na preseljenje sam se odlučila zbog tada gotovo nemogućih uvjeta rada u obiteljskoj medicini, financijskog potplacivanja rada, konstantnog mobinga od strane HZZO-a i pacijenata, bezbrojnih kazni i prijetnji kojim smo bili/a i dalje/ su izloženi liječnici obiteljske medicine. Željela sam svojoj djeci pružiti bolju mogućnost obrazovanja i rada te mirnijeg života.” započinje Dijana osvrt razlozima koji su ju primorali na preseljenje. Iako je liječnički posao težak i odgovoran, ono što ga zaista onemogućava su kaos u sustavu, pasivnost političkih struktura u donošenju rješenja i odluka koje će poboljšati status i uvjete liječnika, prebacivanje odgovornosti i nezadovoljstvo pacijenata koji su konačan rezultat svih propusta. 

Za razliku od Hrvatske ljudi su uljudni, zahvalni, trude se poboljšati ono što ne funkcionira, a uz to imaju i podršku kolega, šefova i sindikata. Svi posjeti su unaprijed organizirani pa liječnik ima informaciju o pacijentovom stanju i prije nego je u ordinaciji. Plaće su bolje nego u Hrvatskoj, a u slučaju želje ili potrebe za promjenom posla, lako ćete pronaći drugi u cijeloj Skandinaviji. “Možete raditi kao privatni doktor sa duplo većom bruto zaradom. Možete raditi on-line. Edukacije su im prekrasne, razumljive, poticajne, pune vrlo važnih i dobrih informacija. Imate non-stop dostupne švedske smjernice za rad u općoj medicini te u bolničkom sustavu.” – oduševljena je Dijana prednostima švedskog zdravstvenog sustava.

I ljudi u Švedskoj su se svidjeli našoj bivšoj kandidatkinji. “Šveđani su jako pristupačni ako želite s njima komunicirati. Ako ne želite, isto tako će vas jako lako ostaviti na miru i ići svojim putem. Nitko vam neće smetati. Što god pitate jako rado ce vam odgovoriti. Kolege vas pozivaju u svoju kuću na večeru ili neku proslavu – ako nisu na snazi Covid 19 mjere.” – prenosi nam svoje osobno iskustvo s ljudima, a zadovoljna je i organizacijom radnog mjesta. Moguće je raditi puno radno vrijeme ili kraće od toga, ovisno o vašoj volji i želji. To automatski znači i da je broj pacijenata veći ili manji, a u prosjeku između 4 – 8 pacijenata po smjeni. Vaše vrijeme može biti posvećeno i samo telefonskim konzultacijama ili receptima što otvara više vremena za mentorstva, specijalizacije i dodatne edukacije.

“Možda je zanimljivo napomenuti da se u primarnoj zdravstvenoj zaštiti, ovisno o Domu zdravlja, mogu obavljati dermatoskopski pregledi, krioterapija, odstranjivanja madeža i susp. promjena, ateroma, lipoma, mala kirurgija, rektoskopija sa proktoskopijom, ginekološki pregledi, dječji dispanzer, kortizonske injekcije u velike zglobove. Pacijentima je fizioterapeut direktno dostupan bez pregleda liječnika.”, a također je zanimiljivo da Dijana može poslati konzultantsku uputnicu bez da njezin kolega sretne pacijenta. Specijalizirana znanja medicinskih sestara i tehničara pozitivno su iznenadila našu specijalisticu obiteljske medicine, pogotovo u područjima dijabetesa te astme i KOPB-a. Sestre imaju svoje pacijente, a u težim sličajevima konzultiraju liječnike. 

A za kraj Dijana je podijelila i savjet koji nam je zagrijao srce: “Ako se odlučite za preseljenje u Švedsku, što vam toplo preporučam (smatram da je danas Skandinavija postala ono što je nekad bila USA, zemlja otvorenih bezbrojnih mogućnosti), INCOR je kuća br. 1 koja vam u tome može pomoći. Moje iskustvo s INCOR-om je fantastično.”.