Osvrt obitelji Ostojić: abdominalna kirurgija i anesteziologija u Švedskoj

27. studenoga 2023.

Vladimir Ostojić je abdominalni kirurg. Zajedno sa svojom suprugom, anesteziologinjom Rijaldom, i ostatkom uže obitelji preselio je iz Hrvatske u Uppsalu – grad u Švedskoj s oko 140,000 stanovnika koji je inače poznat i kao švedski Cambridge. Zanimalo nas je njegovo iskustvo i zadovoljstvo radom i životom ovdje, a njegove odgovore donosimo u nastavku.

Katedrala u Uppsali, Švedska
Uppsala je sveučilišni grad poznat po, između ostalog, predivnoj gotičkoj katedrali iz 13. stoljeća. Ima i mnogo muzeja, barova i restorana. Photo by Shubhesh Aggarwal on Unsplash

Kako je obitelj donijela odluku o selidbi?

“Supruga i ja smo u Hrvatskoj za vrijeme COVIDa-19 zajedno imali skoro 15 dežurstava,” priča Vladimir. S obzirom da ujedno imaju i troje djece te nikog na raspolaganju za pomoć, obiteljski im se život činio sve težim i kompliciranijim.

“Drugi faktor je svakako bila i rastuća inflacija te sve skuplji život.” Zbog toga su Vladimir i Rijalda, uz gomilu dežurstava, počeli raditi i u privatnim poliklinikama. Tad su uvidjeli da rade sve više, a imaju sve manje – kako u materijalnom smislu, tako i u obiteljskom životu.

“Moram nadodati i da je hrvatski zdravstveni sustav s vremenom postajao sve suženiji, u smislu napredovanja i mogućnosti razvoja,” ističe Vladimir. Hrvatska ne ulaže dovoljno u liječnike, niti ih adekvatno nagrađuje. “Zbog svega toga smo odlučili da je vrijeme za promjenu.”

Dakle, prema Vladimirovim riječima, na odlazak iz Hrvatske su ga motivirala tri glavna razloga:

  • Nedostatak balansa između profesionalnog i privatnog života.
  • Nezadovoljavajuće plaće, posebno u doba inflacije.
  • Nedostatak mogućnosti za napredovanje i profesionalni razvoj.

Ove probleme su Vladimir i supruga odlučili riješiti odlaskom u Skandinaviju, zbog čega su se i javili Incoru po preporuci kolega. Spojili smo ih s drugim liječnicima koji su već preselili kako bi stekli bolji dojam o životu i radu u Skandinaviji.

To je bio i presudan korak – obitelj je definitivno odlučila preseliti, i to u Švedsku.

Zastave Švedske
Švedska je peta najveća i šesta najstarija država na području EU. Photo by CAR GIRL on Unsplash

Uvjeti rada u Švedskoj

Vladimir ističe da uvjeti rada mogu znatno varirati ovisno o radnom mjestu i veličini grada. No, prema njegovom iskustvu, švedski zdravstveni sustav se znatno razlikuje od drugih zdravstvenih sustava u EU, a pogotovo od hrvatskog.

“Švedska koristi najnapredniji, slobodno mogu reći u cijelom svijetu, digitalni sustav,” kaže Vladimir. Pomoću njega se u svakom dijelu zemlje u svakom trenutku mogu vidjeti svi podaci o pacijentu. “Sve zabilješke su također uvijek dostupne i samom pacijentu.” Liječnici, međutim, skoro ništa ne pišu niti ne tipkaju, već za to imaju vojsku administratora.

Također, u bolnici gdje rade Ostojići provode se zahvati koji se možda ne rade nigdje drugdje na svijetu. Švedska ulaže jako puno novca u  sustav, pa i svakodnevne metode i tehnike liječenja prate svjetske trendove. I napredak djelatnika je skoro zagarantiran. On ovisi gotovo isključivo o tome je li djelatnik za to zainteresiran, smatra Vladimir.

Osim toga, kaže i da su Šveđani vrlo organizirani i detaljno slijede postavljene smjernice i pravila, a ona postoje za gotovo sve što se može vidjeti ili dogoditi u zdravstvu. Posao se, zbog svega toga, obavlja bez stresa.

“Na poslu skoro nikad, a možda čak i doslovno nikad, nema nervoze i svađe… to je Švedanima nepoznat pojam.”

Prosječan radni dan

Vladimir ističe da njegov radni dan nije nužno i standardan za Švedsku. Na primjer, od ponedjeljka do četvrtka radi do 16:15, a petkom do 15h. Vladimirova supruga, pak, petkom radi do 14:30. No, u svakom slučaju, petkom se u mnogim bolnicama radi kraće jer je taj dan rezerviran za obitelj.

Vladimir kaže da na klinici ima dosta posla, ali se uglavnom zna tko što radi i što se treba napraviti. Također, uvijek se može napraviti pauza i popiti kava – Šveđani jednostavno obožavaju fiku, odnosno pauzu za kavu.

Kratki pregled Vladimirova radnog dana:

  • 7:30 – početak radnog dana
  • 12:00 – 12:30 – pauza za ručak
  • 16:15 ili 15:00 – kraj radnog dana
Sat na zidu
U Švedskoj nikad ne morate čekati kraj radnog vremena kako biste popili kavu. Photo by Ocean Ng on Unsplash

Rad u Švedskoj vs. rad u Hrvatskoj

Razlike između švedskog i hrvatskog zdravstvenog sustava su velike, smatra Vladimir. “Sustav je pun novina i iznenađenja za nekog tko dolazi iz Hrvatske.” U početku može djelovati složeno i komplicirano, no s vremenom postaje jasno da je švedski sustav značajno napredniji i uređeniji.

Ta uređenost ogleda se i u evidenciji o radnicima te, u konačnici, plaći. Vodi se evidencija o odlasku i dolasku te sve ima svoju satnicu. “Tako se, na primjer, i telefonski razgovori u pripravnosti plaćaju.” Odrađene sate liječnici potom mogu “zamijeniti” za novac ili slobodno vrijeme unutar tri mjeseca.

Vladimirovom osobnom zadovoljstvu doprinosi i činjenica da su mu u Švedskoj na raspolaganju najnovije metode, najnovija saznanja i vrhunska edukacija u polju interesa. Povrh toga, liječnicima su dostupni i skoro pa neograničeni resursi.

“U socijalnoj Švedskoj se skoro pa i ne pita zašto nešto košta koliko košta, već se uvijek napravi ono što je najbolje za pacijenta, iako je to najčešće i najskuplje.”

Ljudske ruke na stolu
U Švedskoj još uvijek postoji velik naglasak na dobrobiti kolektiva i jednakim mogućnostima za sve. Zdravstveni sustav se, na primjer, gotovo u potpunosti financira putem poreza te je dostupan svim građanima. Photo by Clay Banks on Unsplash

O Šveđanima

“Šveđani su otvoreni, iskreni i puni strpljenja prema nama pridošlicama,” kaže Vladimir.

Od najmanjih ih se nogu uči da budu snäll, odnosno ljubazni, a u 99% slučajeva doista takvi i jesu. Dapače, toliko su ljubazni da vam gotovo nitko neće ništa reći ako kažete nešto krivo. Vladimir ističe da u tome potencijalno vidi i manu. “Ja bih volio da mi se kaže kad sam u krivu.”

Druženje sa Šveđanima i pravi prijateljski odnos, međutim, ne formira se tako lako. “Treba dosta vremena da vas prime u svoj krug,” kaže Vladimir, pa se pridošlice uglavnom druže s drugim strancima. Ipak, ljudi s Balkana ne manjka, pa se skoro svugdje da naći ljude s kojima možete popričati na domaćem jeziku.

Što s obitelji i prijateljima?

Preseljenje u drugu državu uvijek podrazumijeva i ostavljanje dragih nam ljudi iza sebe, a to nikad nije lako. Međutim, Vladimir ističe da skoro uvijek možete dobiti tjedan-dva slobodno za odlazak kući ako prethodno imate višak sati. Avionske karte su prilično jeftine, pogotovo ako ih rezervirate unaprijed.

Tko želi, taj se lako može organizirati i tako često posjećivati obitelj i prijatelje, zaključuje Vladimir.

Pas u kutiji
Odluku o preseljenju nemojte donositi preko noći – no nemojte ju niti izbjegavati radi čistog straha. Photo by Erda Estremera on Unsplash

Savjet za kolege koji razmišljaju o selidbi

Vladimire, hvala vam na osvrtu! Za kraj, što biste preporučili kolegama koji i sami razmišljaju o radu u inozemstvu? “Prvi savjet je da što bolje naučite jezik. Nakon toga se naoružajte strpljenjem.” Svaki početak je težak, kaže Vladimir, a pogotovo kad ga “odrađujete”  u stranoj zemlji i na stranom jeziku.

“No, poslije početne krize, čovjek počinje uviđati da je napravio dobar izbor… takvo je barem naše iskustvo,” zaključuje Vladimir.

Vladimir je jedan od mnogih liječnika kojima smo pomogli ostvariti snove u inozemstvu. Pronađite više osvrta naših kandidata ovdje!

Next articles

Next articles