Osvrt spec. anesteziologa Tihomira: radikalna promjena u Švicarskoj

Kako je to biti liječnik u Švicarskoj? Naš današnji sugovornik, Tihomir Piškor, specijalist anesteziologije i intenzivne njege, pokušat će odgovoriti na ovo pitanje iz svoje perspektive. On je do prije godinu dana radio u Hrvatskoj, a tad odlučio poduzeti veliki životni korak i potražiti novo mjesto pod suncem – u zemlji čokolade i sira, ali i visoke preciznosti i kvalitete. Njegovu priču donosimo u nastavku.

Motivacija za odlazak u Švicarsku

“Na prvom mjestu smatrao sam odlazak u inozemstvo vlastitim izazovom,” kaže nam Tihomir.  Bio je savršeno svjestan što ga čeka: upoznavanje novih ljudi, nove radne kulture, sustava vrednovanja… Iako bi takve velike novine preplašile mnoge njegove kolege, u Tihomirovom slučaju su možda upravo one prevagnule i potakle ga da konačno odluči preseliti u Švicarsku. Trebala mu je, naime, promjena.

“Nisam se htio zadovoljiti načinom ophođenja prema mladim ljudima, posebice visokoobrazovanim, u Hrvatskoj,” kaže Tihomir. Tražio je iskustvo koje bi bilo radikalno drukčije od onog koje je doživio u hrvatskim bolnicama. 

Prosječan radni dan liječnika u Švicarskoj

Tihomirov radni dan počinje u 6:45h. Nakon sastanaka i jutarnjih procedura u 7:05h slijedi glavni sastanak u operacijskom bloku, a prve operacije su gotove već do 8 sati. “Kao specijalist zadužen sam za rad u tri operacijske sale, što ponekad prelazi i 15 operacija u radnome danu,” kaže Tihomir.

Između 11:00h i 13:00h Tihomir, pak, mora uzeti pauzu u trajanju od 30 minuta jer je ista obvezna. 

Prosječan radni dan završava u 17:30h, no dnevnim smjenama vikendom i u svim noćnim smjenama radi se po 12 sati. Noćnih smjena Tihomir ima nekoliko svakog mjeseca, a one mu ne donose druge bonitete izuzev novčanog dodatka. Dani za kompenzaciju su fleksibilni.

Pregled Tihomirova radnog dana:

• 6:45h: početak smjene
• 7:05h: glavni sastanak u operacijskom bloku
• 11:00h – 13:00h: pauza od 30 minuta
• 17:30h: završetak prosječne dnevne smjene

Uvjeti rada u Švicarskoj

Uvjeti rada u Švicarskoj su, kaže Tihomir, na iznimno visokom nivou. “Bolnice su moderno opremljene, a posao mora biti obavljen kvalitetno.” Često nije dovoljno samo odraditi posao, odnosno, prikažimo to slikovito, dobiti dvojku iz ispita. Četvorke i petice se smatraju standardom. “Posao se mora odraditi točno po uputama poslodavca, a specijalisti uz osnovni posao imaju i dodatna zaduženja,” kaže Tihomir.  “Svaki specijalist je zadužen za unaprjeđenje pojedinog dijela klinike, u smislu predlaganja i pisanja smjernica za rad, organizacije posla, uz poseban naglasak na edukaciju asistenata.”

Dakle, od liječnika švicarski sustav traži više. A kako stvar stoji s poslodavcima i nadređenima?

Poprilično slično, priča nam Tihomir. “Oni se brinu da interne smjernice u svakom trenutku budu ažurirane i svima dostupne.” Osim toga, brinu se i da liječnici uvijek na raspolaganju imaju svu potrebnu opremu i adekvatno radno okruženje. “Anesteziološka oprema je i više nego dostupna, a svaki liječnik ima svoj ured. Pojam uredskog rada nakon operacijskog dijela se, pak, potpuno prihvaća i dodatno vrednuje.” 

Kad smo već kod vrednovanja, Tihomirovo iskustvo kaže da se Švicarska od Hrvatske u prvom redu razlikuje po sustavu vrijednosti. 

Tri stupa švicarskog zdravstva: međusobno poštivanje, želja za napretkom i umjerenost 

Tihomir smatra da glavna razlika između rada u Hrvatskoj i Švicarskoj leži u međuljudskim odnosima. “Ovdje ćete hvala i molim reći stotinjak puta dnevno, i to dok zapravo sve ide po planu i kako je očekivano.” “Čarobne” riječi i ljubaznost nisu rezervirani samo za izvanredne uspjehe ili ustupke, već se svakodnevno koriste u svrhu podržavanja i poticanja kolega.

Osim toga, nadmetanje među kolegama svedeno je na minimum te se naglasak stavlja na suradnju i pomaganje. Nastoji se čuti i konstruktivno raspraviti o mišljenju svakog pojedinca, čak i od strane nadređenog ili poslodavca.

“Poslodavac od radnika zapravo očekuje primjedbe i konstruktivna rješenja. Kritika je poželjna i nadređeni nisu osjetljivi na iste. Dapače, uzet će si vremena i u kontekstu sagledati činjenice i ponuditi rješenja.”

Prema onom što nam priča Tihomir, ovo stanje u bolnicama je samo odraz tipičnih švicarskih vrijednosti.

“Švicarci su ljudi koji vjeruju u rad i stalno su u potrazi za motivacijom i napretkom. Osim toga, izrazito vjeruju u svoju zemlju i zauzimaju se za njezinu dobrobit,” kaže Tihomir. Možda je baš zato u Švicarskoj naglasak na sustavu koji funkcionira, odnosno na dobrobiti i napretku kolektiva, a ne nepotrebnom isticanju pojedinca. Međutim, kaže Tihomir, za pojedince koji uspješno napreduju, sustav već ima predviđene načine motivacije i nagrade.

Također, bez obzira na bolje materijalno stanje nego u Hrvatskoj, Švicarci su iznimno umjereni ljudi. “Ekonomski su osviješteni,” kaže Tihomir, “te bez obzira na poveća primanja paze na svaki franak.” Nije tu ipak riječ o škrtosti, već o racionalnom pristupu životu koji se očito prenosi i na bolnice. “Uvjeti se možda i više razlikuju u radnom okruženje nego u pogledu infrastrukture,” zaključuje Tihomir.

Sve zvuči odlično, no, ipak, moramo pitati – postoje li i neke negativne strane rada i života u Švicarskoj? 

Nedostaci rada u Švicarskoj

“Osjeti se nedostatak medicinskoga osoblja,” ističe Tihomir, “no, to nije samo švicarski nego i brzorastući globalni problem.” Tihomir priča da zbog toga liječnici moraju biti fleksibilni kad se radi o rasporedu rada. Slobodni se dani tako moraju planirati minimalno 3 do 4 mjeseca unaprijed, a u trenutku ove objave Tihomirova bolnica sastavlja raspored godišnjih odmora za 2024. godinu. 

Dakle, iako i švicarski sustav ima svoje nedostatke, Tihomir ne smatra da su oni nužno specifični baš za Švicarsku. Zapravo, Hrvatska proživljava poprilično slične probleme, a možemo očekivati da će se taj trend i nastaviti – posebice jer se Hrvati i dalje “masovno iseljavaju“.  

Reakcije bližnjih i savjet drugim liječnicima

Ipak, treba naglasiti da nije lako donijeti odluku o trajnom ili barem dužem preseljenju u inozemstvo. Tad ključnu ulogu može igrati podrška bliskih ljudi, a nju je, srećom, Tihomir i dobio.

“Obitelj i prijatelji su jako dobro reagirali,” kaže Tihomir. “Bili su puni podrške i razumijevanja.” Upravo takva pozitivna reakcija iz bliske okoline može biti presudna u odluci da konačno odselimo ili ostanemo u drugoj državi bez obzira na povremene prepreke na putu. “U trenutcima sumnje i kada ne ide po planu dobro je imati obitelj na svojoj strani,” kaže Tihomir, a spominje i da su ga podržali neki bivši kolege.

Tihomire, hvala ti na osvrtu! Za kraj, što bi preporučio kolegama koji i sami razmišljaju o radu u Švicarskoj?

“Budućim kolegama u Švicarskoj preporučujem, ako su se već odlučili, da se ne boje i samo hrabro prate svoj cilj. Nitko umjesto vas ne može ispričati vašu životnu priču. Stoga se zauzmite za sebe i krenite. Švicarska može biti vaša bolja budućnost,” zaključuje Tihomir.

Tihomir je samo jedan od mnogih liječnika kojima smo pomogli ostvariti njihove snove u inozemstvu. Pronađite više osvrta naših kandidata ovdje!