Specijalističko usavršavanje u Švedskoj iz perspektive Iris, obiteljske liječnice

Kako je protekao put od Zrinkine škole švedskog do specijalističkog usavršavanja u Švedskoj za Iris, obiteljsku liječnicu koja je sreću za sebe i svoju obitelj potražila u Skandinaviji.

Osvrt dr. Iris, obiteljske liječnice u Švedskoj

Naša sugovornica Iris Đipalo Juretić karijeru je započela kao liječnica na razminiranju, a nastavila ju je čvrsto graditi kroz razna iskustva liječnice u Hitnoj službi gdje je provela šest godina. Narednih 9 godina radila je kao koncesionar obiteljske medicine u vlastitoj ordinaciji kada je zaključila da je vrijeme za nove izazove – postati specijalist obiteljske medicine u Švedskoj. Uz podršku supruga i sina, započelo je istraživanje o Švedskoj i prikupljanje svih relevantnih informacija nužnih za novi početak.

Uz Zrinkinu školu švedskog do specijalizacije u Švedskoj

O Švedskoj je Iris čula mnogo pozitivnih iskustava koja su ju ponukala da potraži specijalizaciju u zemlji “boljih radnih uvjeta, mogućnosti adekvatnog napredovanja i vrednovanja znanja”. Kako bi lakše konkurirala na švedskom tržištu liječnika, odlučila je upisati Zrinkinu školu švedskog – online tečaj jezika koji je mogla polagati iz udobnosti svog doma. Polaganje tečaja švedskog jezika preduvjet je za početak rada u švedkskim bolnicama i bolje konkuriranje među kolegama. U Zrinkinoj školi švedskog svi materijali dostupni su online, a učenje novog jezika u potpunosti olakšano pa je vrijeme za učenje fleksibilno. 

Nakon završetka tečaja jezika, ishođena je licenca za rad i započela je pretraga otvorenih pozicija koje nude specijalizaciju obiteljskih liječnika. A zašto baš specijalizacija u Švedskoj, a ne Hrvatskoj? Jedna od glavnih prednosti švedskog švedskog specijalističkog sustava je ta što nema specijalističkog ispita, a to automatski znači manje stresa. “Kad odradiš sve obavezne tečajeve i kruženja u bolnici te rad u matičnom DZ, predaješ dokumentaciju rektoru koji ju provjerava i šalje u njihovu komoru. U sredini specijalističkog usavršavanju imate  zajednički sastanak sa mentorom, ravateljem DZ i rektorom o tvom napretku, tako da postoji mogućnost skraćivanja  vremena specijalizacije koja inače traje 5 godina.” – govori zadovoljno Iris. 

Tijekom specijalizacije potrebno je proći obavezne tečajeve za koje bolnica plaća putni trošak i hranu, a osim toga, moguće je prijaviti se i na druge tečajeve od vlastitog interesa. Kako to izgleda u praksi opisuje Iris: “Na obilasku po bolnici obavezno je proći internu medicinu 6 mjeseci, psihijatriju 12, pedijatriju 10 tjedana te 4 tjedna ginekologije. Jednom mjesečno imamo ST dan kada se okupe svi specijalizanti iz regije. Prijepodne imamo neko organiziran predavanje, a popodne rad u baznoj grupi gdje diskutiramo o poteškoćama s kojima se susrećemo i onda predstavnici grupa 2 puta godišnje  zajedno sa rektorima (voditeljima) usavršavanja pokušavaju riješiti probleme.” 

Kakvi su uvjeti rada u Švedskoj?

Početak rada u stranoj zemlji i u potpuno novom poslovnom okruženju za mnoge osobe je stresan pothvat. No Iris je odlučila preuzeti rizik i provjeriti sve pozitivne priče koje je čula, a razočaranja nema. “Uvjeti rada u Švedskoj i Hrvatskoj su nemjerljivi. Imaš vrijeme za administraciju, vrijeme za preglede, telefonske razgovore. Prema kompentecijama dobivaš broji dnevnih pregleda koji moraš obaviti, ali sve se da dogovoriti. Ako želiš raditi 80 posto, specijalizacija ti se produžava za godinu dana. Ovdje mnogi koriste manje radno vrijeme jer žele više vremena za sebe. Meni je cilj što prije završiti specijalizaciju tako da radim puno radno vrijeme.” – zadovoljna je Iris svojim odabirom specijalističkog usavršavanja. 

I broj pacijenata se povećava sa godinom specijalizacije, no ta brojka je i dalje mnogo manja nego ona u Hrvatskoj. “Na prvoj godini specijalizacije je 35 (pacijenata), drugoj 42, trećoj 46, četvrtoj  44 jer si većinu na kruženju po bolnici, na petoj 47. U privatnom domu zdravlja su bolje plaće, ali i više radiš. Međutim to nije nešto više za nas koje dolaze iz Hrvatske kad imaš preko 100 kontakata dnevno.” – pojašnjava nam Iris koja je mnogo zadovoljnija uvjetima rada u Švedskoj nego u Hrvatskoj.

“Neki kažu da su Šveđani hladni i nepristupačni. Ja nisam stekla taj dojam.” – iskrena je Iris oko svojih novih kolega. “Radne kolege, pogotovo niži medicinski i adminitrativni kadar, me izvrsno prihvatio, pomogao u uključenju u kolektiv. Svakodnevno druženje na poznatoj fiki, ručku ili jednom mjesečno na druženju poslije posla ne ostavlja dojam hladnih ljudi već obrnuto. Svako okupljanje koje imamo, ja dobijem poseban podsjetnik da ne smijem ne doći jer to nebi bilo to.” – smije se Iris, a o pacijentima samo najbolje: “Pacijenti, kao i svugdje, i ovdje su različiti. Ja osobno imam jako pozitivno iskustvo. Na veliko iznenađenje ostalih kolega nekoliko puta sam dobila cvijeće, čokoladu, domaće pečene kolače jer to kažu nije uobičajno za Šveđane. Ali ja to gledam ovako – koliko daješ toliko dobiješ.”

Upornost i strpljenje su pravi način

Preko Zrinkine škole švedskog pa sve do specijalizacije u Švedskoj čini se kao dug put, ali onaj koji se isplati. “Specijalizirati u Švedskoj ti daje priliku da kvalitetno se obrazuješ i da imaš kvalitetan privatan život. Možda se u početku čini teško zbog novog jezika, druge kulture življenja, ali švedska opuštenost, priroda, radno okruženje brzo dolazi do izražaja.” – govori Iris iz svoje perspektive. A za kraj ima podijeliti i jedan savjet koji može pomoći novim kolegama koji se odluče na ovu promjenu u životu. “Upornost i strpljenje. Kad jednom uđeš u sustav, možeš mijenati radno okruženje pregovarati o plaći, raditi extra i kvalitetno živjeti.”

Više osvrta i iskustava naših kandidata možete pogledati ovdje!