Ususret novim prilikama, osvrt pedijatrice Maje iz Švedske

08. ožujka 2023.

sweden city life4

Uspjeh naših kandidata u odabranoj zemlji preseljenja uvijek nas radosti. Danas donosimo osvrt na proces preseljenja u Švedsku koji je s nama podjelila naša današnja sugovornica, pedijatrica Maja.

Maja Josipović, pedijatrica

Razlozi presljenja Maje i njezine obitelji nisu bili novčane prirode, već posljedica političke klime u Hrvatskoj. “Na preseljenje u Švedsku nas nije primarno potaknula financijska situacija. Više je to bila politička klima u cijeloj zemlji, nezadovoljstvo sustavom zdravstva, nedostatak organizacije, preopterećenost na poslu, podobnost prije sposobnosti te osiguranje bolje i svjetlije budućnosti našoj djeci, kojih imamo troje. Švedsku smo izabrali jer je nekoliko bliskih prijatelja već ranije odselilo tamo i bili su vrlo zadovoljni.“ 

Zadovoljstvo radnika na prvom je mjestu u zdravstvu i švedski šefovi brinu o tome. Mnogo važnosti polaže se u organizaciju rada bez stresa, a razgovara se i o poboljšanju već dobrih uvjeta. “Jako je bitno raditi sa što manje stresa, koncept koji mi je do sada bio nepoznat i još uvijek se ne mogu naviknuti na to. Kolege iz Hrvatske koji ovdje rade duže vremena kažu da treba dosta vremena proći da se čovjek navikne razmišljati poput Šveđana, stress free. Puno se razgovara o poboljšanju uvjeta na poslu, o vremenu za odmor tijekom radnog vremena, o broju pacijenata za koje je liječnik odgovoran, o mogućnostima edukacije, o vremenu za istraživanje i bavljenje znanstvenim radom ukoliko radnik to želi.“ Drugačije su i odgovornosti liječnika specijalista koji uglavnom imaju pripravnost za razliku od dežurstva. “Dostupni su od kuće na telefon prema rasporedu, dolaze samo ukoliko moraju, što je rijetko. Pripravnost je i plaćena i dobije se slobodno vrijeme za nju. U bolnici dežuraju specijalizanti koji imaju puno više odgovornosti i samostalnosti nego specijalizanti u Hrvatskoj ( moj osobni dojam iz iskustva sa specijalizacijom, ne znači da je i danas tako i da je svugdje u Hrvatskoj tako ). Zdravstveni sustav je i malo drugačije organiziran nego kod nas. U ambulanti u koju se naručuju redovni pacijenti u pravilu ima 6-8 pacijenata dnevno. U hitnim ambulantama medicinske sestre rade trijažu i dosta jednostavnijih slučajeva rješavaju same. Postoje dani kada je polovica radnog dana rezervirana za edukaciju ( razna predavanja – uživo ili online).”

sweden city life3

Organizacija rada

Rad, osim što je stress free, jako je dobro organiziran i uvažava sve potrebe liječnika i pacijenta. “Radno vrijeme je od osam do pola pet. Od osam do devet je administrativno vrijeme, u devet je fika- nešto što im je vrlo važno, traje oko pola sata. Nakon toga pacijenti do podneva, tada je ručak, odjel se zaključava. Nakon ručka ponovo pacijenti, ne moraju zakazani pacijenti uvijek biti fizički prisutni, nekada je to telefonski razgovor. Poslijepodne obično bude još jedna fika od 15 minuta – pola sata.“ Podijelila je Maja s nama i zanimljivu organizaciju rada medicinskih sestara koje su od velike pomoći u svakodnevnom radu. “Medicinske sestre obavljaju veliki dio posla i edukacije pacijenata. Svaka je usko specijalizirana za svoj dio posla i nema uskakanja kao kod nas na druge odjele, druga radna mjesta. Ukoliko za nešto nisu educirane, neće to raditi. Po cijenu da to ostane neučinjeno. Tada se pacijent po potrebi preusmjeri na drugo mjesto ili odgodi ukoliko se radi o nečemu što može čekati. Rad je timski, razgovara se o tome kakav je plan s pacijentima, medicinske sestre ili tehničari često pitaju o razlozima i uzrocima nekih stanja ili bolesti, uči se jedni od drugih. Svi se međusobno oslovljavaju imenom, nema hijerarhije.”

Maja naglašava i da su edukacije i prilike za usavršavanje mnogobrojne, a brojne su i razlike između hrvatskog i švedskog zdravstvenog sustava. “Puno je razlika. Jako puno. Od samog pristupa pacijentu, dostupnosti opreme i pretraga, odnosa prema roditeljima – puno više sudjeluju u brizi za pacijenta ( tj. svoje dijete ). Velika razlika u opterećenosti poslom. Velika razlika u količini stresa. U početku je stresno, ali iz razloga što čovjek dođe u novi sustav na koji se treba naviknuti, novi jezik, nova okolina, novi načini razmišljanja.”

Što raditi u slobodno vrijeme?

Naša sugovornica je vrlo zadovoljna svojim novim kolegama i švedskom kulturom. “Šveđani su vrlo ljubazni, izbjegavaju konflikte, hoće pomoći i pokazati. Uzrečica kojom se vode je – radi pametnije, ne više. Puno se bave različitim fizičkim aktivnostima, šetaju po prirodi, bez obzira na to kakvi su vremenski uvjeti. Nemaju kulturu ispijanja kava po kafićima, kafića gotovo pa i nema. Barem u manjim gradovima. Veliki gradovi poput Stockholma, Göteborga i Malmöa su iznimka, ali ne u mjeri u kojoj bismo možda očekivali.”

Svima koji razmišljaju o preseljenju Maja poručuje: “Ukoliko ste počeli razmišljati o preseljenju iz Hrvatske, to je znak da to trebate napraviti. Što prije. Meni i mojoj obitelji je žao što se na taj korak nismo odlučili puno prije. Puno, puno prije. Djeca su iznimno zadovoljna školom, okolinom i mogućnostima. Imali smo i sreću da sam u radnom okruženju i blizini našla odlične! prijatelje s kojima se družimo obiteljski izvan posla i koji su nam puno pomogli te nam to jako olakšava prijelaz u novu zemlju.   INCOR bih preporučila u svakom slučaju!”

Više osvrta i iskustava naših kandidata možete pogledati ovdje!

Next articles

Next articles