Zdravstveni sustav u Portugalu – zašto liječnici sve više migriraju?

13. studenoga 2023.

Nedavno smo imali prilike posjetiti sajmove u Portugalu, konkretno Lisabonu i Portu, i upoznati brojne liječnike koji rade u portugalskom zdravstvenom sustavu. Šokirala nas je činjenica da je velik broj liječnika iskazalo izuzetno nezadovoljstvo radom i životom u ovoj zemlji.

Zdravstveni sustav u Portugalu je, čini se, pred samim krahom. Photo by Mulyadi on Unsplash

Stekli smo dojam da je nezadovoljstvo najraširenije među specijalistima obiteljske medicine, no nije isključeno da se i drugi tako osjećaju. To nas je potaklo da se zapitamo — je li situacija u Portugalu zaista tako zabrinjavajuća?

Odlučili smo istražiti jesu li i drugi liječnici također nezadovoljni zdravstvenim sustavom u Portugalu te što je tomu uzrok. Otkrića su zaista alarmantna.

Jesu li liječnici zaista nezadovoljni portugalskim zdravstvenim sustavom? 

Naše istraživanje uvelike je potvrdilo ono što su nam rekli i sami liječnici. U Portugalu zaista postoji velik broj nezadovoljnih zdravstvenih djelatnika, a mnogi od njih odlučili su migrirati u druge zemlje. 

Medicinske sestre, na primjer, mahom sele u Švicarsku. Između 2020. i kraja 2022. godine je, tako, prema službenim podacima, iz Portugala otišlo više od 3,300 medicinskih sestara. K tome, procjenjuje se da je njih čak 15,000 napustilo zemlju od 2015. godine.

No, medicinske sestre su daleko od jedinih zdravstvenih djelatnika koji su nezadovoljni stanjem u 
Portugalu. U 2023. su tako svi liječnici štrajkali, a u listopadu i održali proteste ispred zgrade 
Ministarstva zdravstva. 

Čini se, međutim, da je situacija zaista najgora po pitanju specijalista obiteljske medicine. Procjenjuje se da oko 1.6 milijuna ljudi u Portugalu uopće nema svog obiteljskog liječnika, a situacija s liječnicima hitne ginekologije i opstetricije je gotovo podjednako zabrinjavajuća.

Što je uzrokovalo ovo veliko nezadovoljstvo?

Lisabon, Portugal
Portugal je zemlja velikih ljepota, no može li to nadoknaditi nedostatke ondašnjeg zdravstvenog sustava? Photo by Tom Byrom on Unsplash

Iz privatnih razgovora s liječnicima iz Portugala dobili smo dojam da je glavni uzrok nezadovoljstva neproporcionalno velik broj radnih sati naspram plaće. Radi se puno, a zarađuje se malo. Usto, primarni sektor je podjednako neorganiziran kao u Hrvatskoj.

Radno vrijeme i prekovremeni sati su zahtjevni i intenzivni. Liječnici moraju jako puno dežurati i skupiti popriličan broj prekovremenih da bi dobili pristojne plaće. Mladi liječnici, pak, također nisu zadovoljni provedbom specijalizacije. 

Naše kratko istraživanje uvelike je potvrdilo i ove razloge nezadovoljstva koje su nam naveli liječnici u razgovoru:

  • Oko 47.8% zdravstvenih djelatnika pokazivalo je simptome visokog stupnja pregorijevanja (burnouta). 
  • 66% liječnika na odjelu primarne zdravstvene zaštite pati od visoke razine emocionalnog zamora.
  • Jedan od razloga organiziranih protesta bilo je odbijanje liječnika da rade više od zakonom propisanih 150 prekovremenih sati. (!)
  • Neki od glavnih zahtjeva ovih protesta bili su upravo bolji radni uvjeti i bolja plaća. Poseban je naglasak na ograničavanju prekovremenih sati i smanjivanju 18-satnih dežurstava na 12 sati. Prosvjednici pritom ističu da im se plaće nisu korigirale već 10 godina.

Vlada se, međutim, ne čini previše naklonjena niti prosvjednicima niti njihovim zahtjevima. Barem zasad, na vidiku nema znakova značajnijeg poboljšanja sustava. Što onda liječnicima preostaje nego zaista napustiti zemlju? 

Napustiti Portugal ili ostati?

Odluka o preseljenju ne donosi se lako, pogotovo ne kad se radi o državi u kojoj smo rođeni ili u kojoj smo proveli dugo vremena. Ipak, ponekad nemamo druge opcije. Kako je to opisala predsjednica udruge medicinskih sestara u Portugalu, vlada je donijela odluke koje su ekvivalentne kupovanju avionskih karata zdravstvenim djelatnicima. Poručuje im se “otiđite, ne trebamo vas.”

Stoga, kad situacija zaista postane bezizlazna, ipak vrijedi razmisliti o novom životnom početku negdje drugdje. 

Mnoge zdravstvene djelatnike u tome koči činjenica da ne pričaju službeni jezik države u koju potencijalno žele preseliti. No, naučiti se zaista može! Tome svjedoče naši brojni kandidati koji su i sami morali naučiti jezike odabranih zemalja. 

Uzmimo medicinsku sestru Maju za primjer.

Maja je pohađala Zrinkinu školu švedskog i bez ikakvog prethodnog znanja u par mjeseci položila 
A1 i A2 stupnjeve! Osim toga, ističe da je uz jezik, naučila puno i o kulturi i društvu u Švedskoj, 
što joj je olakšalo prilagodbu nakon preseljenja. Pročitajte njen osvrt ovdje.

Usto, ako ste dosad radili u Portugalu, vjerojatno već imate vještine koje su potrebne — i koje će biti visoko cijenjene — u brojnim zemljama. Na kraju krajeva, možete otići u drugu zemlju i na “pilot godinu”. Ako ne prođe dobro, uvijek se možete vratiti ili odabrati drugu zemlju koja više odgovara vašim potrebama.

Iz Portugala u Skandinaviju?

Hudiksvall, Švedska
Skandinavske zemlje su po mnogočemu dobar odabir za liječnike koji su već radili u zdravstvenom sustavu u Portugalu. Photo by Rebecca Johansson on Unsplash

Skandinavske zemlje mogu biti idealan odabir za nastavak karijere nakon Portugala. 

Naime, brojni specijalisti u Portugalu rade na sličan način kao specijalisti u Švedskoj, Danskoj i Norveškoj. To se posebno odnosi na specijaliste obiteljske medicine. 

I u Portugalu i u skandinavskim zemljama specijalisti obiteljske medicine rade i primarnu pedijatriju, 
primarnu ginekologiju i primarnu psihijatriju (dijagnostika) te male kirurške zahvate, kao što je 
šivanje rana i slično.

S obzirom na to, obiteljski liječnici bi lako mogli prenijeti svoje vještine na skandinavski sustav i samo ih nastaviti dodatno razvijati.

Drugi razlog zašto je Skandinavija tako dobar izbor jest što su tamo riješeni gotovo svi problemi koji muče portugalske liječnike. Napravili smo kratak pregled tih problema u nastavku.

Portugal

 

Skandinavija

 

Kompetitivne plaće

(Prosječna plaća liječnika u Portugalu iznosi 88,392 EUR godišnje)

☑️

(Prosječna plaća liječnika u, na primjer, Danskoj iznosi 183,342 EUR godišnje – više od 2x više!)

Balans između profesionalnog i privatnog života

Gotovo nepostojeći (prekovremeni sati, duge smjene)

☑️

Izuzetno važan; skandinavske zemlje prakticiraju česte fika pauze (pauze za kavu tijekom smjene) i organiziraju rad tako da niti jedan tim nije preopterećen

Prekovremeni sati

Česti; rijetko nadoknađeni slobodnim danima

☑️

Mogući, ali gotovo nikad ne i obvezni; uvijek nadoknađeni slobodnim danima

Međuljudski odnosi na poslu

Pretežno loši

☑️

Pretežno dobri; naši kandidati ističu da se kolege međusobno jako cijene i poštuju, a da su na druženja izvan posla svi pozvani

Osim u skandinavskim državama, Incor vam nudi mogućnost zaposlenja i u drugim zemljama, a pritom vam pomažemo u cijelom procesu preseljenja i organizacije života. 

Mogućnosti za liječnike u čak 9 zemalja

Specijalisti koji razmišljaju o preseljenju mogu nam se obratiti za pomoć pri pronalasku posla u sljedećih devet zemalja:

  • Norveška
  • Švedska
  • Danska
  • Irska
  • Njemačka
  • Austrija
  • Švicarska
  • Belgija
  • Francuska

U nekim od ovih zemalja imamo mogućnosti i za liječnike ne-specijaliste. Ukoliko vas one zanimaju, molimo vas da nam se direktno obratite na info@incor.hr ili putem kontakt obrasca.

Možemo vam pomoći u gotovo svakom segmentu pronalska posla i preseljenja, a ovdje izdvajamo samo neke od naših usluga:

  • Pronalaženje željene pozicije u željenoj državi
  • Pronalaženje tečaja jezika 
  • Priprema CV-a na potrebnim jezicima
  • Ishođenje potrebnih licenci za rad
  • Pronalaženje smještaja, škole i vrtića (ako je potrebno)
  • Podrška tijekom prvih 6 mjeseci kako biste se lakše asimilirali na novu životnu i radnu sredinu.

Migrirati u drugu državu ili ne? 

michal b 66NaCdBrkCs unsplash
Svaka selidba je zahtjevna, ali ponekad je i nužna. Photo by Michal B on Unsplash

Naravno, preseljenje je velik korak i o njemu morate odlučiti sami. No, ako ste nezadovoljni trenutnim stanjem na radnom mjestu, možda je vrijeme da napravite rez. To nikad nije bilo lakše nego u 21. stoljeću, dobu globalizacije i digitalizacije. 

Također, migriranje u drugu državu ne mora biti konačan potez koji će obilježiti vaš čitav život. Kao što smo već spomenuli, u svoju se državu uvijek možete vratiti, a možete i otići dalje nakon godinu-dvije života u drugoj državi. 

Na preseljenje gledajte kao na mogućnost za nešto bolje; za usavršavanje, učenje, bolju zaradu i manje radnih sati, više vremena s obitelji i vlastitim privatnim aktivnostima. Kad otklonite strah, zvuči li to kao nešto što bi htjeli? Vjerojatno da. 

Stojimo vam na raspolaganju ako se odlučite na taj potez.

 

Next articles