Zrinka Stanić – intervju za Liječničke novine u cijelosti

14. listopada 2020.

Kako u listopadskom broju Liječničkih novina glavna tema glasi „U Hrvatskoj se ne cijeni ni znanje ni rad ni trud liječnika“, Zrinka Stanić, direktorica INCOR-a, sudjelovala je intervjuom i pružila informacije koje će biti od značaja svakom liječniku koji je u potrazi za pozicijama u bolnicama i klinikama širom EU. U sklopu toga prenosimo vam cijeli intervju kako bi imali što više dostupnih informacija, a također uvijek stojimo i na raspolaganju za kontakt te ćemo rado porazgovarati s vama oko cijelog procesa.

  1. Koje sve usluge za hrvatske liječnike nudi tvrtka u kojoj radite/s kojom surađujete?

Zrinka Stanić: Incor d.o.o. je specijalizirana firma koja se bavi menadžmentom ljudskih resursa u zdravstvu. Mi putem svojim partnera poslujemo sa zdravstvenim ustanovama u deset europskih država (Švedska, Danska, Norveška, Ujedinjeno Kraljevstvo, Irska, Francuska, Belgija, Njemačka, Austrija i Švicarska). Usluge koje nudimo zdravstvenim djelatnicima su informiranje i konzultiranje o radnim mjestima u nekoj od država s kojima surađujemo, pravno praćenje u smislu tumačenja ugovora o radu, ugovora o specijalističkom usavršavanju i drugih pravnih pitanja, prijava na željene natječaje, organizacija intervjua za posao i posjete samoj bolnici, pomoć pri ishođenju licence, organizacija i pomoć kod učenja stranog jezika, pomoć pri pronalasku posla za supružnika, pronalazak smještaja, pronalazak željenih škola/vrtića za djecu i još veliki broj drugih usluga koje prate sam proces pronalaska novog radnog mjesta i preseljenja.

  1. Kako izgleda proces od trenutka kada vas netko kontaktira da želi nastaviti raditi kao liječnik u inozemstvu do trenutka njegovog odlaska i početka rada u novoj sredini? Imaju li liječnici plaćeni tečaj učenja jezika države u koju odlazi raditi? Pokrivate li samo zemlje EU/ UK/ ili  šire?

Zrinka Stanić: Proces kreće samom prijavom liječnika na naš e-mail ili kontakt telefon. Naime, svakom upitu pristupamo individualno i pokušavamo upoznati želje i ciljeve liječnika/medicinske sestre/tehničara koji nam se javi kako bismo mu mogli pomoći u donošenju odluke gdje otići. Isto znači da nije isto kada nam se netko javi i ne zna točno koja država bi za njega i njegovu obitelj bila najbolja ili ima točno zacrtanu državu u koju želi preseliti. Razlika je i želi li osoba otići na ugovor o radu na neodređeno ili možda na neku kraću locum poziciju koja puno znači i za učenje novih vještina, upoznavanje novih kolega ali i za dodatnu zaradu. Isto tako sam proces se razlikuje ukoliko se osoba odluči za preseljenje u neku skandinavsku državu ili u neku drugu državu u kojoj djelujemo.

Proces za Skandinaviju:

U slučaju interesa za neku od skandinavskih država proces počinje primitkom CV-a i motivacijskog pisma gdje liječnici imaju našu punu podršku u kreiranju i prilagođavanju CV-a za natječaje na kojima odluče sudjelovati. Nakon prikupljanja i pripreme potrebne dokumentacije za natječaj mi vršimo prijavu na natječaj, organiziramo Skype intervju i posjet gradovima i bolnicama za koje kandidat bude najviše zainteresiran nakon Skype intervjua. Posjeti bolnicama traju 3-4 dana i organizirani su za kandidata i njegovu obitelj, a u cilju upoznavanja potencijalne buduće životne sredine. Važno je naglasiti kako su svi ti posjeti neformalne prirode te isti ne znače dobivanje niti prihvaćanje poslovne ponude. Dakle, kandidati mogu posjetiti onoliko gradova i bolnica koliko je potrebno za pronalazak posla koji im po svemu najviše odgovara. Nakon pronalaska posla i potpisivanja ugovora o radu s bolnicom kreće tečaj jezika (švedskog, danskog ili norveškog) koji se odvija online i uči iz vlastitog doma. Kandidati već tada ne moraju više raditi u matičnoj ustanovi jer im bolnica za vrijeme trajanja tečaja jezika isplaćuje stipendiju. Tečaj jezika traje otprilike 6 mjeseci za koje vrijeme mi pronalazimo smještaj (po željama kandidata i obitelji), dogovaramo vrtiće/škole za djecu, pokrećemo postupak ishođenja licence, dogovaramo mogućnosti zaposlenja supružnika, organiziramo preseljenje stvari za kandidata i obitelj i rješavamo sve tekuće stvari u tom periodu. Nakon samog preseljenja i dalje smo u kontaktu s kandidatom i obitelji i pomažemo im u samoj asimilaciji u novoj životnoj sredini te o tome obavještavamo kolege iz HR ureda bolnice na kojoj kandidat radi. Naš kontakt s kandidatom i kolegama u bolnici pomaže kako bi se kandidat i obitelj što prije osjećali ”domaće” na novoj adresi i najvažnije bili zadovoljni ostvarenjem ciljeva koje su nam rekli na početku cijelog procesa.

Proces za ostale države:

Proces za ostale države u kojima djelujemo je malo drugačiji od skandinavskog modela. Naime, sam proces opet počinje primitkom CV-a i motivacijskog pisma te iskazivanjem interesa za određenu državu/države. Mi također pokušavamo pomoći kandidatima pri toj odluci s obzirom na ono što očekuju od nove radne i životne sredine, profesije supružnika (gdje gledamo najizglednije opcije za zapošljavanje supružnika), očekivanja djece itd. Kada dođemo do države za koju bi obitelj bila najviše zainteresirana vodimo kandidata korak po korak u procesu ishođenja licence u toj državi. Ono što kandidat mora posjedovati prije ishođenja licence, a što je potrebno za dobivanje same licence je certifikat znanja jezika. Primjerice, za UK je to IELTS ili OET, za njemačko govorno područje je najbolji Goethe ili ÖSD, mi sve to objasnimo kada se kandidat odluči za određenu državu. Nakon što je licenca ishođena (neka 3-4 mjeseca su potrebna za dobiti licencu) prezentiramo poslovne ponude koje bi bile zanimljive kandidatu s obzirom na opisana očekivanja. Organiziramo intervju koji bude ili telefonskim putem ili putem Skypea, moguć je također posjet bolnici do odabira radnog mjesta koje kandidatu najbolje odgovara. Naša je podrška dalje u vidu pronalaska smještaja, mogućnosti zaposlenja za supružnika, organizacija vrtića/školi za djecu itd. Dakle, glavna razlika je što u skandinavskom procesu osoba prvo pronađe posao, zatim uči jezik i na kraju ishodi licencu dok u ostalim državama prvo je potrebno naučiti jezik, zatim ishoditi licencu pa tek onda pronaći posao.

Mi trenutno pokrivamo samo europske države iako imamo upite i za Ameriku, Australiju i Bliski istok. Naše djelovanje u Europi je prvenstveno iz razloga što je unutar EU, Švicarskoj i Norveškoj realizirano automatsko priznavanje licence i licencu je moguće ishoditi samo slanjem potrebnih dokumenata, dok u Americi, Australiji ili na Bliskom istoku liječnici bi morali prolaziti postupak ponovnog polaganja određenih ispita prije nego bi im bila dana licenca za rad.

  1. Koje pozicije/specijalizacije se najčešće traže u zemljama EU-a?

Zrinka Stanić: Skandinavske države najviše traže liječnike specijaliste dok ostale države u jednakoj mjeri traže liječnike specijaliste kao i liječnike bez specijalizacije. Svi specijalisti su traženi i u svakoj državi je različita potreba. Nekad postoji veliki broj natječaja za određene specijaliste baš u nekoj državi dok možda u nekoj drugoj državi u tom trenutku ti specijalisti nisu traženi. Najtraženiji specijalisti u posljednje dvije godine su radiolozi, patolozi, psihijatri, specijalisti obiteljske medicine, internisti sa subspecijalizacijama i specijalisti hitne medicine. Ostali specijalisti su također traženi samo što je malo manji broj natječaja u odnosu na gore navedene specijalizacije.

  1. Koji su po vašem iskustvu i mišljenju najčešći razlozi odlaska hrvatskih liječnika na radi u inozemstvo?

Zrinka Stanić: Iz višegodišnjeg iskustva mogu reći da su najčešći razlozi uopće razmišljanja o odlasku u inozemstvo prvenstveno loši uvjeti rada u hrvatskim zdravstvenim ustanovama. Za većinu je to nezadovoljstvo međuljudskim odnosima na odjelu na kojem rade, nemogućnost napredovanja, stroga vertikalna hijerarhija, neadekvatna plaća i sl. Za mlade liječnike bez specijalizacije većinom je razlog odlaska vezan uz mogućnost specijaliziranja željene specijalizacije bez potrebe ugovornog vezanja s penalizacijskim kaznama u slučaju odlaska nakon specijalizacije u neku drugu zdravstvenu ustanovu.

  1. Jesu li hrvatski liječnici cijenjeni u inozemstvu, ako jesu  koji je razlog tome?

Zrinka Stanić: Mogu s pravom reći da su hrvatski liječnici iznimno cijenjeni i traženi u inozemstvu. U svakom procesu u kojem smo sudjelovali mi također dobivamo i izvješće poslodavca o radu kandidata nakon 6 mjeseci i nakon godinu dana. Poslodavci su većinom jako zadovoljni znanjem, vještinama, radom i napretkom hrvatskih liječnika. Naš obrazovni sustav generira doista izvrsne liječnike koji su rado birani od inozemnih poslodavaca.

Zrinka Stanić

  1. Nudi li vaša tvrtka i mogućnost pronalaska željenih specijalizacija u inozemnim zdravstvenim ustanovama te vraćaju li se po završetku specijalizacije ti liječnici u Hrvatsku ili ostaju vani?

Zrinka Stanić: Pronalazak specijalizacije nudimo u Njemačkoj, Ujedinjenom Kraljevstvu, Irskoj i Austriji. Ove četiri države imaju najveću ponudu za specijalističko usavršavanje liječnika i liječnici se uglavnom i odlučuju za neku od njih. Većina liječnika se planira vratiti u Hrvatsku po stjecanju specijalističke titule. Takav povratak mladih specijalista koji će biti puno mobilniji, nevezani specijalističkim ugovorima, mogao bi znatno poboljšati uvjete rada u hrvatskim zdravstvenim ustanovama, budući da će isključivo uvjeti rada odlučivati o ostanku određenog specijaliste u nekoj zdravstvenoj ustanovi.

  1. Kakav je interes hrvatskih liječnika za odlazak na rad u inozemstvo? Koja je prosječna dob liječnika koji odlaze? U kojima državama se najčešće zapošljavaju?

Zrinka Stanić: Interes hrvatskih liječnika za odlazak na rad u inozemstvo je poprimio nekakvu konstantu u zadnje dvije godine. Od ulaska Republike Hrvatske u EU 2013. godine bile su oscilacije velike potražnje posla u inozemstvu zatim zatišja pa opet velike potražnje. Trenutno je veliki broj liječnika zainteresiran za rad u inozemstvu ali tu imamo 3 kategorije koje treba uzeti u obzir. Imamo liječnike koji žele ugovore na neodređeno, liječnike koji su zainteresirani za locum pozicije koje mogu trajati od 2 tjedna do godinu dana ovisno koliko osoba može dobiti neplaćeni dopust te imamo liječnike zainteresirane za specijalističko usavršavanje koji su nakon okončanja istoga slobodni birati hoće li ostati u inozemstvu ili se vratiti u Hrvatsku. Prosječna dob liječnika specijalista koji odlaze je između 35 i 50 godina, dok je prosječna dob liječnika bez specijalizacije 25 do 30 godina. Godine ne znače puno, svaka osoba može biti spremna ili nespremna na takav korak i s 25 i s 55 godina. Smatram da ako netko to doista jako želi, nekakvo novo iskustvo (ili čak odraditi zadnje godine do mirovine) to može ako je sam donio takvu odluku i motiviran je to učiniti. Liječnici se podjednako zapošljavaju u svim državama ali najprivlačniji im je skandinavski koncept koji jako puno pruža i kandidatu i obitelji.

  1. Norveška i Švedska su uvele novine u vidu 3 opcije rada (povremeni rad, probaj I odluci te stalno zaposlenje) za specijaliste obiteljske medicine u tim zemljama, možete li reći nešto o tome?

Zrinka Stanić: Ovo je bio projekt Norveške i Švedske u kojem su se htjele predstaviti specijalistima obiteljske medicine. Naime, skandinavske države su cijeli zdravstveni sustav bazirale na snažnijoj primarnoj zaštiti gdje timovi na čelu sa specijalistima obiteljske medicine pokrivaju 80% svih potreba pacijenata, a tek 20% slučajeva kojima je nužna specijalistička njega je delegirano u bolnice. Time su rasteretili bolnički sistem, naglasak daju preventivi, specijalisti obiteljske medicine se u timu od 6-7 osoba mogu baviti medicinom, a ne birokracijom, manji su redovi čekanja i pacijenti su zadovoljniji. U cilju da upoznaju inozemne specijaliste obiteljske medicine sa skandinavskim načinom rada i možda ih zainteresiraju za rad u skandinavskom sistemu uveli su ove tri opcije rada. Moglo se doći raditi povremeno na kraće periode, moglo se doći raditi na probni period od 6 mjeseci te ako se osobi posao svidi ostati na radnom mjestu ili odmah potpisati ugovor o radu.

  1. Koliko liječnika godišnje iz Hrvatske ode na rad u inozemstvo preko headhunter agencija?

Zrinka Stanić: Teško je reći točnu brojku jer liječnici odlaze na rad putem brojnih agencija ali i samostalno. Isto tako u brojku koliko liječnika godišnje odlazi iz Hrvatske se ubrajaju i oni koji odlaze za stalno kao i oni koji odlaze na locum pozicije na kraće periode, nakon kojih se vraćaju u Hrvatsku. Migracije liječnika mogu se gledati i kroz pozitivnu prizmu učenja novih vještina, stjecanja novih iskustava i širenja vidika, a na hrvatskom zdravstvenom sustavu je da ih vrati.

  1. Jeste li imali upite hrvatskih zdravstvenih ustanova za pronalaskom kadra?

Zrinka Stanić: Imali smo tek par upita iz Hrvatske i to primarno iz privatnog sektora gdje su nas privatne poliklinike angažirale za pronalazak potrebnog kadra. Primjerice, trenutno imamo upite vezano uz pronalazak spec. kliničke citologije i spec. medicine rada i sporta gdje su dobrodošle prijave iz Hrvatske ali i iz regije.

 

Kontaktirajte nas:
Email: info@incor.hr
Facebook: @incordoo

Sljedeći članci

09. studenoga 2022.
Idealna destinacija budućeg posla

Mnogo je atraktivnih lokacija potencijalnog posla pa je ponekad teško odmah odabrati onu idealnu. Svaka destinacija nudi određene benefite i izazove, a uz to je svaki kandidat individua. Zato je […]

Saznaj više
08. rujna 2022.
Koliko je “skup” život u Švedskoj?

Vrlo često pitanje koje prolazi kroz misli svima koji razmišljaju o preseljenju u neku drugu državu jest omjer prihoda i rashoda, odnosno “što dobijem za ono što zaradim”. Prije odlaska […]

Saznaj više